U posljednjih nekoliko godina, svijet se suočava s izazovima koje je donijela pandemija COVID-19. Ova globalna kriza nije samo fizički zdravstveni problem, već je također iznijela na površinu mnoge aspekte mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, primijećeno je pogoršanje mentalnog zdravlja među različitim skupinama stanovništva. Ovaj članak istražuje kako je pandemija postala politički problem u kontekstu mentalnog zdravlja i zašto je važno da se na njega gleda kao na prioritet.
Mentalno zdravlje je često zanemarivano u zdravstvenim politikama, no pandemija je pokazala koliko je važno posvetiti mu pažnju. U Hrvatskoj su se tijekom pandemije povećali problemi poput anksioznosti, depresije i stresa, što je rezultiralo većim brojem ljudi koji traže pomoć. Prema istraživanjima, više od 30% stanovništva tijekom pandemije izvijestilo je o pogoršanju svog mentalnog zdravlja. Ova situacija postavlja pitanje kako se država nosi s tim problemima i kakve politike se provode u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja građana.
Jedan od ključnih problema koji se pojavio tijekom pandemije jest nedostatak resursa za mentalno zdravlje. Iako su mnoge zdravstvene ustanove u Hrvatskoj pružale psihološku pomoć, često su bile preopterećene. Čekanje na terapiju moglo je trajati mjesecima, a mnogi su se osjećali izgubljeno i bespomoćno. U tom kontekstu, važno je postaviti pitanje: zašto se mentalno zdravlje ne smatra prioritetom u zdravstvenoj politici? Bez adekvatnog ulaganja u mentalno zdravlje, Hrvatska se suočava s dugoročnim posljedicama koje će utjecati na cijelo društvo.
Politički aspekt ove krize također je važan. Tijekom pandemije, mnoge su zemlje, uključujući Hrvatsku, bile prisiljene donijeti teške odluke kako bi zaštitile svoje građane. Međutim, mentalno zdravlje često je ostalo izvan fokusa, a sredstva koja su mogla biti usmjerena na psihološku pomoć nisu bila dovoljna. Ovaj problem može se povezati s općim stigmama koje okružuju mentalno zdravlje. U društvu gdje se mentalne bolesti često previđaju ili se o njima govori s predrasudama, teško je očekivati da će se politike usmjeriti prema ovom važnom pitanju.
Nadalje, pandemija je također ukazala na važnost prevencije mentalnih problema. U Hrvatskoj je nedostatak programa za prevenciju mentalnog zdravlja bio evidentan. Dok se nalazimo usred krize, važno je razmišljati o tome kako možemo spriječiti buduće probleme. Edukacija o mentalnom zdravlju, destigmatizacija i pružanje resursa za pomoć mogu značajno doprinijeti smanjenju problema u budućnosti. Država mora preuzeti odgovornost za osnaživanje svojih građana i ulaganje u prevenciju mentalnog zdravlja.
Kroz razne inicijative, organizacije i nevladine udruge, u Hrvatskoj se počinju provoditi programi koji se bave mentalnim zdravljem. Ove inicijative su od vitalnog značaja, no one ne mogu zamijeniti potrebu za sveobuhvatnom državnom politikom koja bi se bavila ovim pitanjem. Zajednički napori stručnjaka, vlade i zajednice ključni su za stvaranje sustava koji će učinkovito odgovoriti na izazove mentalnog zdravlja.
Na kraju, važno je naglasiti da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje. Pandemija je pokazala koliko su ta dva aspekta međusobno povezana. Biti zdrav fizički ne znači nužno biti zdrav i mentalno. Hrvatska treba shvatiti da je ulaganje u mentalno zdravlje ulaganje u budućnost. S obzirom na sve veći broj ljudi koji se bore s mentalnim problemima, potrebna su hitna i konkretna rješenja. Samo kroz zajednički rad i razumijevanje možemo stvoriti bolje društvo koje se brine o svojim građanima.
