Proizvodnja nafte u Iraku ima bogatu i složenu povijest koja je oblikovala ne samo gospodarstvo zemlje, već i geopolitičke odnose u regiji i šire. Od otkrića nafte u početku 20. stoljeća do današnjih dana, iračka nafta je bila ključni faktor u razvoju države, uzrok mnogih sukoba i važan izvor međunarodnih interesa.
Nafta je prvi put otkrivena u Iraku 1927. godine u području Baba Gurgur, nedaleko od grada Kirkuka. Ovo otkriće označilo je početak iračke naftne industrije, koja će ubrzo postati jedna od najvažnijih u svijetu. Tijekom 30-ih i 40-ih godina, iračka naftna industrija je počela rasti, a iračka vlada je potpisivala koncesije s velikim naftnim kompanijama, uključujući britanske i američke.
U 1958. godini, iračka vojska je izvela državni udar, a nova vlada je nacionalizirala naftnu industriju, što je bio značajan korak ka jačanju suvereniteta zemlje. Nacionalizacija je omogućila Iraku da zadrži veći dio prihoda od nafte, što je rezultiralo povećanjem gospodarskog rasta. Međutim, uzbuđenje oko nacionalizacije dovelo je do napetosti s zapadnim zemljama, koje su bile ovisne o iračkoj nafti.
Tokom 1970-ih godina, Irak je postao jedan od vodećih proizvođača nafte na svijetu. Naftne cijene su rasle, a Irak je koristio prihod od nafte za ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvenu skrb. Međutim, 1980-ih godina, zemlja je zapala u rat s Iranom, koji je trajao gotovo deset godina. Ovaj rat je imao katastrofalne posljedice po iračko gospodarstvo, a proizvodnja nafte je drastično opala.
Poslije rata, Irak se suočio s teškim posljedicama, uključujući ekonomske sankcije koje su nametnule Ujedinjene nacije nakon invazije na Kuvajt 1990. godine. Tijekom sankcija, proizvodnja nafte je pala na povijesno niske razine, a iračka ekonomija je bila u kolapsu. Međutim, nakon svrgavanja Sadama Huseina 2003. godine, situacija se počela mijenjati.
Američka invazija na Irak otvorila je vrata za obnovu iračke naftne industrije. Mnoge strane kompanije su se vratile u Irak kako bi sudjelovale u obnovi i razvoju naftnih polja. Irak je potpisao ugovore s međunarodnim kompanijama, omogućujući im da eksploatiraju iračke resurse u zamjenu za dio prihoda. Ova situacija je dovela do naglog porasta proizvodnje nafte u zemlji, a Irak je ponovno postao jedan od ključnih igrača na globalnom tržištu nafte.
U posljednjim godinama, Irak je postao treći najveći proizvođač nafte u OPEC-u, nakon Saudijske Arabije i Venezuele. Prema podacima iz 2023. godine, iračka proizvodnja nafte iznosi oko 4,5 milijuna barela dnevno, što predstavlja značajan udio u globalnoj proizvodnji. Međutim, izazovi ostaju. Politička nestabilnost, sigurnosni problemi i sukobi unutar zemlje i dalje utječu na sposobnost Iraka da maksimalno iskoristi svoje naftne resurse.
Osim toga, Irak se suočava s izazovima u održavanju infrastrukture potrebne za efikasnu proizvodnju i transport nafte. Mnoge naftne platforme su starije i zahtijevaju modernizaciju kako bi se povećala proizvodnja. Također, pristup tehnologiji i investicijama je ključan za održavanje rasta u ovom sektoru.
Gledajući u budućnost, iračka nafta će i dalje igrati ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje, ali postoje i pitanja održivosti i diversifikacije. Ovisnost o nafti čini iračko gospodarstvo osjetljivim na fluktuacije cijena na svjetskom tržištu. Stoga je važno da Irak nastavi raditi na razvoju drugih sektora gospodarstva kako bi osigurao stabilnost i prosperitet svojih građana. U zaključku, povijest iračke proizvodnje nafte je kompleksna i puna izazova, ali također nosi i potencijal za budući razvoj i prosperitet.
