Prvi svjetski rat, koji je trajao od 1914. do 1918. godine, bio je jedan od najrazornijih sukoba u povijesti čovječanstva. U njemu su sudjelovale mnoge zemlje, a posljedice rata osjećale su se diljem svijeta. Jedan od ključnih trenutaka u ovom sukobu bio je izlazak Rusije iz rata, koji je imao dalekosežne posljedice na ratne napore i geopolitičke odnose u Europi i svijetu.
Rusija se suočila s brojnim izazovima tijekom Prvog svjetskog rata. Osim vojnog neuspeha na frontama, zemlja je bila pogođena unutarnjim nemirima, ekonomskim teškoćama i društvenim previranjima. Na početku rata, Rusija je bila članica saveznika, zajedno s Velikom Britanijom, Francuskom i Italijom, ali je situacija na bojištu brzo postala teška. Mnogi vojnici su se vraćali kući zbog gladi i nedostatka opreme, a vojni gubici bili su ogromni.
Kako su se uvjeti pogoršavali, rastao je nezadovoljstvo među narodom. U ožujku 1917. godine, nakon niza masovnih prosvjeda i štrajkova, došlo je do Februarske revolucije, koja je srušila monarhiju cara Nikolaja II. Novoformirana privremena vlada preuzela je vlast, ali je situacija ostala napeta. Ova vlada nastavila je podržavati rat, unatoč tome što su mnogi Rusi bili protiv daljnjeg sudjelovanja u sukobu.
U listopadu 1917. godine, boljševici, predvođeni Vladimirom Lenjinom, izveli su Oktobarsku revoluciju. Boljševici su se protivili ratu i odmah su počeli pregovarati o miru s Njemačkom i njenim saveznicima. Njihova pozicija bila je jasna: mir po svaku cijenu. U prosincu 1917. godine, boljševici su potpisali primirje s Njemačkom, čime je Rusija formalno započela proces izlaska iz rata.
Formalni završetak sudjelovanja Rusije u Prvom svjetskom ratu došao je 3. ožujka 1918. godine, kada je potpisan Brest-Litovski mirovni sporazum. Sporazum je bio vrlo nepovoljan za Rusiju, jer je uključivao gubitak velikih teritorija, uključujući Finsku, Poljsku, baltičke države i dijelove Ukrajine. Ovi gubici bili su rezultat slabosti Rusije u tom trenutku i pritiska Njemačke koja je tražila teritorijalne kompenzacije za svoje ratne napore.
Izlazak Rusije iz rata imao je značajne posljedice. S jedne strane, omogućio je boljševicima da se fokusiraju na unutarnje probleme, uključujući građanski rat koji je uslijedio. S druge strane, odlazak Rusije iz rata dao je Njemačkoj priliku da preusmjeri svoje snage na zapadnu frontu, što je dovelo do novih sukoba i gubitaka za saveznike. Iako su saveznici bili u početku sretni zbog oslobađanja njemačkih snaga, ubrzo su shvatili da će im to donijeti dodatne probleme.
Geopolitičke posljedice izlaska Rusije iz rata bile su dugotrajne. Gubitak teritorija i osnaživanje boljševika doveli su do stvaranja novih država i promjena granica u Europi. Također, uspon Sovjetskog Saveza kao nove sile na svjetskoj sceni počeo je oblikovati međunarodne odnose u razdoblju između dva svjetska rata. Ova promjena utjecala je na ideološke sukobe koji su uslijedili tijekom Hladnog rata.
U zaključku, izlazak Rusije iz Prvog svjetskog rata nije bio samo vojni ili politički događaj, već je imao dalekosežne posljedice na društvo, ekonomiju i međunarodne odnose. Revolucije i gubici teritorija promijenili su lice Europe i oblikovali buduće sukobe. Ova tema ostaje predmet istraživanja i rasprava među povjesničarima i analitičarima, jer razumijevanje ovog razdoblja može pružiti uvid u složene odnose koji su oblikovali 20. stoljeće.
