Period od 1918. do 1939. godine predstavlja značajan dio povijesti Hrvatske, koji je bio oblikovan mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Kraljevine SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca), koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Ova promjena donijela je nove političke, društvene i ekonomske izazove za hrvatsko društvo.
U ovom periodu, svijet se suočavao s brojnim promjenama, uključujući ekonomske krize, porast nacionalizma i jačanje totalitarnih režima. Ove globalne promjene imale su izravan utjecaj na Hrvatsku, koja je bila u potrazi za svojom identitetom unutar šireg jugoslavenskog konteksta. U tom smislu, važno je analizirati kako su vanjski događaji i unutarnje političke borbe oblikovale hrvatsku stvarnost.
Jedan od ključnih faktora bila je ekonomska kriza koja je započela 1929. godine. Ova kriza imala je devastirajući učinak na gospodarstva diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Nezaposlenost je rapidno rasla, a socijalne tenzije su se povećavale. Ljudi su se suočavali s teškim životnim uvjetima, što je dovelo do porasta nezadovoljstva prema vladajućim strukturama. U tom kontekstu, nacionalističke stranke su počele dobivati na popularnosti, a radikalni pokreti su se počeli organizirati.
Osim toga, politička situacija u Kraljevini Jugoslaviji bila je izrazito nestabilna. Sukobi između različitih etničkih grupa, kao i između ljevice i desnice, doveli su do čestih previranja. U toj borbi za vlast, Hrvatska je tražila veću autonomiju i pravo na samoopredjeljenje. Ovi zahtjevi postali su sve glasniji, a u nekim trenucima su rezultirali i otvorenim sukobima.
Na međunarodnoj sceni, svijet je bio na rubu Drugog svjetskog rata. U tom periodu, totalitarni režimi, poput onog u Njemačkoj pod Adolfom Hitlerom, počeli su se širiti. Ova situacija izazvala je strah među mnogim narodima, uključujući i Hrvate, koji su se plašili da bi njihova prava mogla biti ugrožena. U tom kontekstu, Hrvatska je pokušavala pronaći svoje mjesto, balansirajući između različitih utjecaja i prijetnji.
U tom razdoblju, Hrvatska je također doživjela kulturno buđenje. Mnogi umjetnici, pisci i intelektualci tražili su nove načine izražavanja i istraživanja nacionalnog identiteta. Ova kulturna revitalizacija bila je važna, jer je pomogla oblikovati kolektivnu svijest o tome što znači biti Hrvat u kontekstu šireg jugoslavenskog društva.
Na kraju, važno je napomenuti da su događaji u ovom razdoblju stvorili temelje za buduće političke prevrate. Godina 1939. bila je ključna prekretnica, jer su se političke napetosti u Jugoslaviji dodatno povećale, a Hrvatska je bila na rubu ozbiljnih promjena koje će uslijediti u narednim godinama. Ovaj period, stoga, ne možemo promatrati izolirano, već kao dio šireg povijesnog konteksta koji je oblikovao ne samo Hrvatsku, već i cijelu regiju.
