Burzitis je upala burze, malog jastučića ispunjenog tekućinom koji smanjuje trenje između kostiju i mekih tkiva, poput mišića, tetiva i kože. Burze se nalaze na različitim mjestima u tijelu, a najčešće su pogođeni zapešća, koljena, ramena, bokovi i pete. Ova stanja često uzrokuju bol, oticanje i ograničenje pokreta. Razumijevanje uzroka i načina nastanka burzitisa ključno je za prevenciju i liječenje ovog neugodnog stanja.
Burzitis se najčešće javlja kao posljedica prekomjernog korištenja zgloba ili mehaničkog stresa na burzu. Na primjer, ako osoba često ponavlja iste pokrete, kao što su udaranje lopte ili podizanje teških predmeta, može doći do iritacije burze. To može rezultirati upalnim procesom koji uzrokuje bol i nelagodu. Također, burzitis može nastati uslijed ozljeda, poput pada ili udarca, koji izazivaju upalu burze.
Jedan od čestih uzroka burzitisa je i starije doba. Kako starimo, burze postaju manje elastične i podložnije ozljedama. Stariji ljudi su također skloniji razvoju degenerativnih bolesti, kao što su artritis, koji mogu dodatno opteretiti burze. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom također su u riziku, jer višak kilograma stvara dodatni pritisak na zglobove i burze.
Infekcije su još jedan uzrok burzitisa. Kada bakterije uđu u burzu, mogu izazvati upalni odgovor. Ovaj oblik burzitisa, poznat kao septički burzitis, zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju i liječenje antibioticima. Također, neke bolesti, poput gihta ili reumatoidnog artritisa, mogu uzrokovati upalu burze.
Simptomi burzitisa uključuju bol, otečenost i osjetljivost na dodir u području zahvaćenog zgloba. Osobe s burzitisom često opisuju bol kao oštru ili pulsirajuću, koja se pojačava s pokretom ili pritiskom na zahvaćeno područje. U težim slučajevima, može doći do ograničenja pokreta, što može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti.
Dijagnoza burzitisa obično se postavlja na temelju kliničkog pregleda i anamneze. Liječnik može postaviti pitanja o simptomima, povijesti bolesti i fizičkim aktivnostima koje bi mogle uzrokovati iritaciju burze. U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti slikovne pretrage, poput rendgenskog snimanja, ultrazvuka ili magnetske rezonancije, kako bi se isključili drugi uzroci bolova u zglobovima.
Liječenje burzitisa ovisi o uzroku i težini stanja. U blagim slučajevima, mirovanje zahvaćenog zgloba, primjena leda i uzimanje protuupalnih lijekova mogu biti dovoljni za ublažavanje simptoma. Fizikalna terapija također može pomoći u jačanju mišića oko zahvaćenog zgloba i poboljšanju pokretljivosti. U težim slučajevima, liječnik može preporučiti injekcije kortikosteroida kako bi se smanjila upala i bol.
Prevencija burzitisa uključuje izbjegavanje ponavljajućih pokreta koji mogu iritirati burzu, održavanje zdrave tjelesne težine, kao i pravilno istezanje i zagrijavanje prije fizičkih aktivnosti. Ako se burzitis javi, važno je ne ignorirati simptome i potražiti medicinsku pomoć kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja.
