Proljev je stanje koje se karakterizira čestim i tekućim stolicama, a može biti uzrokovano različitim faktorima. U većini slučajeva proljev nastaje kada dođe do upale crijeva ili kada je probavni sustav na neki način uznemiren. Ova pojava može biti kratkotrajna ili dugotrajna, ovisno o uzroku. U nastavku ćemo detaljno razmotriti kako nastaje proljev, koji su mogući uzroci i na koji način se može liječiti.
Jedan od najčešćih uzroka proljeva su virusne infekcije, kao što su rotavirus ili norovirus. Ove infekcije često se prenose putem kontaminirane hrane ili vode i mogu uzrokovati naglu pojavu simptoma, uključujući grčeve u trbuhu, povraćanje i povišenu temperaturu. Tijekom ove vrste infekcije, virusi napadaju sluznicu crijeva, što ometa normalnu apsorpciju hranjivih tvari i vode, rezultirajući tekućim stolicama.
Osim virusnih infekcija, proljev može biti uzrokovan bakterijskim infekcijama. Bakterije poput Salmonelle, Escherichia coli i Campylobacter mogu se naći u kontaminiranoj hrani ili vodi. Kada ove bakterije uđu u probavni sustav, mogu izazvati upalu i iritaciju crijevne sluznice, što dovodi do povećane proizvodnje tekućine i smanjenja apsorpcije, što rezultira proljevom.
Proljev može također biti rezultat prehrambenih intolerancija, kao što su netolerancija na laktozu ili gluten. U slučaju netolerancije na laktozu, tijelo ne može pravilno probaviti mliječne proizvode, što može dovesti do nadutosti, grčeva i proljeva. S druge strane, osobe s celiakijom, autoimunom bolešću koja uzrokuje netoleranciju na gluten, također mogu doživjeti proljev kao simptom bolesti. Kada gluten uđe u probavni sustav ovih osoba, izaziva upalnu reakciju koja ometa normalnu funkciju crijeva.
Osim toga, proljev može nastati zbog uzimanja određenih lijekova, posebno antibiotika. Antibiotici mogu poremetiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima, što može dovesti do pojave proljeva. Ovaj oblik proljeva često se naziva „antibiotski proljev“ i obično se smiruje nakon prestanka uzimanja lijekova ili nakon uzimanja probiotika koji pomažu u obnavljanju zdrave crijevne flore.
U nekim slučajevima, proljev može biti znak ozbiljnijih stanja, kao što su upalne bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis) ili sindrom iritabilnog crijeva. Ova stanja mogu uzrokovati dugotrajne probleme s probavom i zahtijevaju medicinsku intervenciju. Ako proljev traje duže od nekoliko dana, prati ga visoka temperatura, krv u stolici ili ozbiljna dehidracija, važno je potražiti liječničku pomoć.
U liječenju proljeva ključno je održavanje hidratacije, budući da tijelo gubi velike količine tekućine i elektrolita. Preporučuje se piti oralne rehidracijske otopine ili vodu s dodatkom soli i šećera. U blagim slučajevima proljeva, često se preporučuje i primjena dijeta koja se temelji na lako probavljivoj hrani, kao što su riža, banane i tost. U težim slučajevima, kada je proljev uzrokovan infekcijom, liječnik može preporučiti primjenu antibiotika ili drugih lijekova.
U zaključku, proljev može nastati iz različitih razloga, uključujući virusne i bakterijske infekcije, prehrambene intolerancije i nuspojave lijekova. Razumijevanje uzroka može pomoći u prevenciji i liječenju ovog neugodnog stanja. Ako proljev postane dugotrajan ili ozbiljan, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdio uzrok i odgovarajući tretman.