Brzorastuće drveće može biti izvrstan izbor za svaki vrt ili okućnicu, osobito kada želite brzo postići određeni estetski ili funkcionalni cilj. Ovaj članak istražuje koje vrste drveća su najbolje za brzi rast, kako ih pravilno rasporediti i koje su prednosti i mane ovakvih biljaka.
Prvo, važno je razumjeti što znači “brzorastuće”. Ove vrste drveća obično rastu više od 60 centimetara godišnje, a neki primjerci mogu narasti i više od 90 centimetara godišnje. Ovaj brzi rast može biti privlačan za one koji žele brzo postaviti živicu, sjenicu ili jednostavno uljepšati svoj prostor. No, brzorastuće drveće može imati i svoje nedostatke, poput kraće životne dobi ili potreba za čestim održavanjem.
Jedna od najpopularnijih vrsta brzorastućeg drveća je topola. Topole su poznate po svom brzom rastu i sposobnosti da se prilagode različitim uvjetima tla. Međutim, važno je napomenuti da topole mogu biti podložne raznim bolestima i štetnicima, što može utjecati na njihovu dugovječnost. Osim toga, korijenski sustav topola može biti invazivan, pa je potrebno obratiti pažnju na njihovu sadnju u blizini temelja kuća ili drugih građevina.
Druga popularna opcija je crna joha (Alnus glutinosa). Ova vrsta drveća ne samo da brzo raste, već također poboljšava kvalitetu tla, jer je sposobna fiksirati dušik. Crna joha može doseći visinu od 20 do 30 metara, a često se koristi za stvaranje prirodnih barijera i zaklona od vjetra. Međutim, iako je crna joha brzorastuća, treba imati na umu da može zahtijevati više vode od drugih vrsta drveća, posebno u sušnim razdobljima.
Pored ovih klasičnih primjeraka, tu su i mnoge vrste voćaka koje brzo rastu, poput jabuka, krušaka ili trešanja. Ove voćke ne samo da će uljepšati vaš vrt, već će vam također pružiti plodove. Međutim, potrebno je osigurati pravilnu njegu i orezivanje kako bi se postigao optimalan rast i plodnost. Voćke također mogu privući razne oprašivače, što može biti korisno za cijeli ekosustav vašeg vrta.
Kada govorimo o rasporedu brzorastućeg drveća, važno je uzeti u obzir nekoliko faktora. Prvo, razmak između drveća trebao bi biti dovoljno širok da omogućava njihov optimalan rast, ali ne prevelik, kako bi se stvorio željeni vizualni efekt. Na primjer, ako sadite drveće kao živicu, razmak od 1 do 2 metra može biti idealan. Također, razmislite o visini i širini drveća kada dostignu zrelost kako biste izbjegli gužvu i natjecanje za resurse.
Osim razmaka, važno je razmotriti i orijentaciju. Drveće koje brzo raste može stvoriti sjenu koja može utjecati na rast drugih biljaka u vašem vrtu. Stoga je preporučljivo saditi drveće na način da se uzme u obzir sunčeva svjetlost i sjena koju će stvarati. Na primjer, viša stabla trebalo bi posaditi na sjevernoj ili istočnoj strani vrta, dok se manja stabla mogu saditi bliže južnoj strani.
Kako bi se osigurao uspješan rast brzorastućeg drveća, važno je redovito zalijevanje, posebno u prvim godinama nakon sadnje. Tijekom sušnih razdoblja, drveće može zahtijevati dodatno zalijevanje, dok je važno izbjeći prekomjerno zalijevanje, koje može dovesti do truljenja korijena. Također, gnojidba može pomoći u poticanju rasta, no treba paziti na količinu kako ne bi došlo do prekomjernog rasta koji može oslabiti stablo.
U konačnici, brzorastuće drveće može biti izvrstan dodatak svakom vrtu, pružajući brzo rješenje za estetske i funkcionalne potrebe. Iako postoji nekoliko vrsta koje možete odabrati, odabir pravog drveća i pravilno raspoređivanje može značajno utjecati na uspjeh vašeg vrta.
