Pariški sporazum, koji je usvojen 2015. godine tijekom UN-ove klimatske konferencije, predstavlja značajan korak u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Ovaj sporazum ima za cilj ograničiti globalno zatopljenje na ispod 2 stupnja Celzija, a idealno na 1.5 stupnjeva, u usporedbi s predindustrijskim razinama. No, kako sve to utječe na društvene mreže poput Facebooka? U ovom članku istražit ćemo povezanost između Pariškog sporazuma, društvenih mreža i njihovog utjecaja na okoliš.
Jedan od ključnih ciljeva Pariškog sporazuma jest smanjenje emisije stakleničkih plinova. Društvene mreže, kao što je Facebook, imaju svojevrsnu odgovornost u ovom procesu. Naime, korištenje tehnologije i infrastrukture koje podržavaju ove platforme dolazi s određenim ekološkim troškovima. Serveri koji podržavaju Facebook zahtijevaju ogromnu količinu energije, a većina njih koristi fosilna goriva. Time se povećava emisija CO2, što ide protiv ciljeva Pariškog sporazuma.
Osim izravnog utjecaja na okoliš, društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i svijesti o klimatskim promjenama. Facebook, kao jedna od najvećih platformi, ima moć da širi informacije, potiče rasprave i mobilizira ljude za akciju. U posljednjih nekoliko godina, mnoge inicijative za zaštitu okoliša koristile su Facebook kako bi doprijele do šire publike. Kroz kampanje, peticije i događaje, platforma je omogućila ljudima da se povežu i organiziraju u borbi protiv klimatskih promjena.
Međutim, postoji i tamna strana ove priče. Društvene mreže često su izvor dezinformacija koje mogu umanjiti ozbiljnost klimatskih promjena. Lažne vijesti i teorije zavjere brzo se šire, a algoritmi koji upravljaju sadržajem na Facebooku često favoriziraju senzacionalizam. Ova pojava može otežati korisnicima da dobiju točne informacije o klimatskim promjenama i utjecaju koji čovječanstvo ima na okoliš.
Kako bi se suočili s ovim izazovima, Facebook i druge društvene mreže počele su implementirati mjere za smanjenje svog ekološkog otiska. Na primjer, mnoge kompanije sada koriste obnovljive izvore energije za napajanje svojih servera. Facebook je postavio cilj da do 2030. godine postigne potpunu neutralnost emisije ugljika, što bi značilo da će sve njihove operacije biti napajane obnovljivom energijom. Ovaj korak ne samo da smanjuje njihov utjecaj na okoliš, već također postavlja primjer drugim kompanijama koje se bore s istim pitanjem.
Uz to, društvene mreže mogu igrati ključnu ulogu u promoviranju održivih praksi među svojim korisnicima. Kroz kampanje za podizanje svijesti, Facebook može educirati svoje korisnike o važnosti recikliranja, smanjenja potrošnje plastike i drugih ekološki prihvatljivih praksi. Na taj način, društvene mreže postaju platforme za pozitivne promjene, potičući ljude da preuzmu odgovornost za svoje postupke i njihove posljedice na okoliš.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da Pariški sporazum i društvene mreže poput Facebooka imaju kompleksnu međusobnu povezanost. Dok društvene mreže mogu doprinijeti povećanju emisija stakleničkih plinova, one također imaju potencijal da budu moćni alati za informiranje i mobiliziranje ljudi u borbi protiv klimatskih promjena. U konačnici, od nas ovisi kako ćemo koristiti ove alate za postizanje ciljeva održivosti i zaštite našeg planeta.
