Rezidba lješnjaka (Corylus avellana) je ključna agronomska praksa koja značajno utječe na kvalitetu i količinu plodova, kao i na zdravlje stabla. Lješnjak je grmolika biljka koja može narasti do 5-6 metara visine, a pravilna rezidba pomaže u održavanju optimalne visine i oblika, čime se olakšava berba i omogućuje bolji protok zraka i svjetlosti unutar krošnje.
Rezidbu lješnjaka najbolje je provesti u razdoblju mirovanja biljke, odnosno kasnu zimu ili rano proljeće, kada su temperature iznad nule. Ovaj period je idealan jer su biljke manje podložne stresu i oštećenjima. Tijekom rezidbe, važno je koristiti oštre i čiste alate kako bi se izbjegle infekcije i zaraze. Najčešći alati koji se koriste su škare za rezidbu i pilice za deblje grane.
Prvi korak u procesu rezidbe je uklanjanje svih mrtvih, bolesnih ili oštećenih grana. Ove grane ne samo da smanjuju estetski izgled biljke, već i predstavljaju potencijalne izvore bolesti. Nakon toga, treba se posvetiti gustim dijelovima krošnje. Uklanjanjem nekih od grana koje se međusobno dodiruju, omogućuje se bolja cirkulacija zraka, što smanjuje rizik od gljivičnih oboljenja.
U lješnjaku je također važno održavati ravnotežu između mladih i starih grana. U pravilu, starije grane trebaju se skratiti kako bi se potaknulo izbijanje mladih izdanaka iz korijena. Ova praksa ne samo da poboljšava plodnost, već i produžuje životni vijek biljke. Prilikom skraćivanja grana, bitno je ostaviti nekoliko pupoljaka kako bi se osiguralo da izdanak može nastaviti rasti.
Osim toga, prilikom rezidbe, treba obratiti pažnju na oblik stabla. Lješnjaci se najčešće uzgajaju kao grmovi ili kao manja stabla. Ako se odlučite za oblik stabla, potrebno je formirati jedan ili dva glavna debla koja će se razvijati prema gore. Ostale grane treba skratiti ili potpuno ukloniti. Ovaj oblik ne samo da olakšava berbu, već i omogućuje bolji pristup sunčevoj svjetlosti.
Jedna od najvažnijih stvari koje treba imati na umu prilikom rezidbe lješnjaka je da se nikada ne smije orezivati više od 25% biljke u jednoj sezoni. Prekomjerna rezidba može izazvati stres na biljku, što može rezultirati smanjenjem rodnosti ili čak smrću stabla. Stoga je važno pristupiti rezidbi s pažnjom i poštovanjem prema biljci.
Nakon što ste završili s rezidbom, preporučuje se primjena zaštitnih sredstava na rezne rane kako bi se spriječile infekcije. Ova sredstva mogu biti na bazi voska ili drugih prirodnih sastojaka. Osim toga, ako ste uklonili veće grane, može biti korisno nanijeti i malo fungicida kako biste dodatno zaštitili stablo od gljivičnih bolesti.
Na kraju, nakon rezidbe, lješnjak će se brže oporaviti ako mu pružite odgovarajuću njegu. To uključuje redovito zalijevanje, posebno tijekom sušnih perioda, te gnojidbu s uravnoteženim gnojivom koje sadrži dušik, fosfor i kalij. Ove hranjive tvari pomoći će biljci da se oporavi i da razvije snažan i zdrav rast.
U zaključku, pravilna rezidba lješnjaka nije samo estetska praksa, već je i ključna za postizanje visoke kvalitete i količine plodova. S obzirom na sve prednosti koje donosi, vrijedi uložiti vrijeme i trud u pravilno izvođenje ove agronomske tehnike.
