U današnjem svijetu, brzo napredovanje tehnologije i globalni ekonomski trendovi oblikuju tržište rada na načine koji su teško predvidivi. Jedan od ključnih fenomena koji se posljednjih godina javlja je kombinacija robota, reshoringa i utjecaja na nisku kvalificiranu radnu snagu. Ova promjena donosi sa sobom kompleksne izazove i prilike za radnike, poslodavce i ekonomiju u cjelini.
Reshoring, ili vraćanje proizvodnje iz inozemstva natrag u zemlju domaćina, postao je popularan trend među mnogim tvrtkama koje su se suočile s problemima u opskrbnim lancima, visokim troškovima prijevoza i promjenama u potražnji potrošača. Ovaj proces često uključuje automatizaciju i upotrebu robota, koji zamjenjuju ili olakšavaju rad nisko kvalificirane radne snage. Iako reshoring može donijeti neke ekonomske koristi, također postavlja pitanja o budućnosti posla za one koji nemaju visoke kvalifikacije.
Jedan od glavnih razloga zašto tvrtke odlučuju reshoring je smanjenje troškova i povećanje efikasnosti. U mnogim industrijama, posebno u proizvodnji, roboti mogu izvršavati zadatke brže i preciznije od ljudi. Na primjer, u automobilskoj industriji, roboti su već dugo vremena standardizirani za montažu i zavarivanje. Kao rezultat toga, mnoge tvrtke biraju automatizaciju kao način za smanjenje troškova rada i povećanje produktivnosti. U ovom kontekstu, nisko kvalificirani radnici često gube svoje poslove jer se njihovi zadaci prebacuju na robote.
Osim smanjenja troškova, reshoring može donijeti i prednosti u smislu kontrole kvalitete i brzine isporuke. Kada je proizvodnja bliža kraju potrošnje, tvrtke mogu brže reagirati na promjene u potražnji, a to im omogućuje bolje upravljanje svojim resursima. Međutim, ovo također dovodi do smanjenja potreba za velikim brojem radnika, posebno onih koji su angažirani na jednostavnim i repetitivnim zadacima.
Utjecaj robota na nisku kvalificiranu radnu snagu nije samo pitanje gubitka posla. To također stvara potrebu za prekvalifikacijom i obrazovanjem radnika. U svijetu gdje se automatski sustavi sve više koriste, radnici će morati steći nove vještine kako bi se prilagodili promjenama na tržištu rada. Obrazovne institucije i vlade moraju prepoznati ovu potrebu i raditi na programima koji će omogućiti radnicima da se prilagode novim tehnologijama. To uključuje pružanje obrazovanja u područjima poput programiranja, upravljanja podacima i održavanja robotskih sustava.
Pored toga, važno je napomenuti da će se potrebe tržišta rada promijeniti. Iako će se mnogi nisko kvalificirani poslovi smanjiti, pojavit će se novi poslovi koji zahtijevaju različite vještine. Na primjer, poslovi vezani uz razvoj i održavanje robota, analizu podataka i upravljanje tehnologijama postat će sve važniji. To znači da će radnici koji su voljni ulagati u svoje obrazovanje i razvoj vještina imati bolje izglede za zapošljavanje u budućnosti.
U konačnici, robotska automatizacija i reshoring predstavljaju značajne promjene za tržište rada. Dok će se niska kvalificirana radna snaga suočiti s izazovima, također će se otvoriti nove prilike za one koji su spremni prilagoditi se i razvijati nove vještine. Ključno je da vlade, obrazovne institucije i poslodavci surađuju kako bi osigurali da radnici imaju potrebne resurse i podršku za uspjeh u ovom novom okruženju. U suprotnom, mogli bismo svjedočiti sve većim razlikama u prihodima i socijalnoj nejednakosti, što bi moglo imati dugoročne posljedice za društvo.
