Hans Christian Andersen, jedan od najpoznatijih danskih pisaca, stvorio je brojne bajke koje su ostavile snažan utjecaj na svijet književnosti. Njegova verzija priče o Maloj sireni, objavljena 1837. godine, duboko se razlikuje od popularne Disneyjeve animacije iz 1989. godine. U ovoj verziji, Andersen istražuje teme ljubavi, žrtve i identiteta, stvarajući priču koja je puno mračnija i kompleksnija od onoga što bismo očekivali od tipične bajke.
U Andersenovoj verziji, Mala sirena je mlada sirena koja sanja o životu na kopnu i ljubavi prema ljudskom princu. Kada spasi princa od utapanja, zaljubljuje se u njega, no on je ne prepoznaje kao spasiteljicu. U svojoj potrazi za ljubavlju, sirena odlazi kod morske vještice koja joj nudi rješenje – zamjenu njezine ribeće repa za ljudske noge. No, taj postupak dolazi s velikom cijenom; sirena će izgubiti svoj glas, a svaka će je bolna situacija pri hodanju na nogama boljela kao da su joj nožem rezali stopala. Ova bolna žrtva simbolizira sveobuhvatan koncept ljubavi, gdje Mala sirena ne samo da žrtvuje svoj dom i svoj identitet, već i svoju sposobnost da izrazi svoje osjećaje.
U Disneyjevoj adaptaciji, priča se znatno pojednostavljuje. Mala sirena, poznata kao Ariel, prikazana je kao mlada, slobodna i pomalo buntovna sirena koja se protivi pravilima svog oceana. Njezina potraga za ljubavlju i avanturom mnogo je veselija i manje tragična. Disney se fokusira na romantične aspekte priče, a likovi poput Floundera i Sebastiana dodaju elemente humora i zabave. U ovoj verziji, ljubav između Ariela i princa Ericka pobjeđuje sve prepreke, a priča završava sretno, s vjenčanjem i proslavom.
Jedna od ključnih razlika između ove dvije verzije je način na koji se prikazuju posljedice odluka koje donosi Mala sirena. U Andersenovoj verziji, sirena se suočava s iznimno teškim posljedicama svojih postupaka. Nakon što ne uspije osvojiti princa, a on se na kraju vjenča s drugom, sirena se suočava s mogućnošću vječnog progonstva i pretvaranja u morsku pjenicu. U tom trenutku, sirena ima priliku da ubije princa kako bi se spasila, ali odlučuje se za ljubav i žrtvuje se, pretvarajući se u morsku pjenu. Ova odluka naglašava duboku moralnu poruku da ljubav ne mora uvijek rezultirati sretnim završetkom i da ponekad trebamo donijeti teške odluke za dobrobit drugih.
U usporedbi s tim, Disneyjeva verzija završava slavljem i sretnim završetkom, gdje su svi likovi zadovoljni i sretni. Ovaj kontrast između dva završetka daje nam uvid u različite filozofije koje su vodile ove priče. Dok Andersen naglašava težinu ljubavi i žrtve, Disney se usredotočuje na optimizam i sreću, pružajući publici osjećaj nade i radosti. Ovaj razlika u tonovima i temama predstavlja i kulturne razlike između danskih bajki 19. stoljeća i modernih animiranih filmova.
U konačnici, Andersenova verzija Male sirene ostaje snažna i emotivna priča koja istražuje duboke aspekte ljudske prirode, ljubavi i identiteta. Dok Disneyjeva verzija nudi zabavu i šarm, Andersenov pristup ostavlja nas s pitanjima o žrtvi, odricanju i pravom značenju ljubavi. Ovaj kontrast može nam pomoći da bolje razumijemo složenost ljudskih odnosa i emocija, kao i različite načine na koje se priče mogu ispričati kroz vrijeme. U današnje vrijeme, kada se često suočavamo s izazovima u ljubavnim odnosima, Andersenova bajka može poslužiti kao podsjetnik da ljubav nije uvijek jednostavna i da ponekad zahtijeva velike žrtve.
