Hrvatski jezik, kao i svaki drugi jezik, prolazi kroz razne promjene i prilagodbe tijekom vremena. Tijekom 20. i 21. stoljeća, hrvatski jezik doživio je značajne transformacije koje su oblikovale njegovu strukturu, leksik i upotrebu. Ove promjene nisu se dogodile u vakuumu, već su bile rezultat širokog spektra društvenih, političkih i kulturnih utjecaja.
U 20. stoljeću, posebno nakon Drugog svjetskog rata, hrvatski jezik bio je pod utjecajem socijalističkog sustava koji je nastojao standardizirati jezik u skladu s ideološkim načelima. U tom razdoblju, Hrvatska se nalazila unutar Jugoslavije, a jezik je bio predmet političkih previranja. U tom kontekstu, lingvisti su radili na standardizaciji jezika, stvaranju pravopisnih pravila i normi koje bi omogućile jedinstvenu upotrebu jezika u svim dijelovima zemlje.
Jedan od ključnih trenutaka u razvoju hrvatskog jezika bio je uvođenje pravopisa iz 1971. godine koji je značajno utjecao na obrazovanje, medije i književnost. Ovaj pravopis je nastojao osnažiti jezičnu normu i osigurati dosljednost u pisanju. Tijekom tog razdoblja, mnogi su se autori i novinari suočili s izazovima u pogledu jezičnog izražavanja, a često su se raspravljali o pravopisu i gramatici.
Prelazak u 21. stoljeće donio je nove izazove. Globalizacija, tehnologija i internetska komunikacija značajno su utjecali na način na koji se jezik koristi. Sa širenjem interneta, došlo je do povećanja upotrebe engleskog jezika, koji je postao dominantan u mnogim područjima, uključujući znanost, tehnologiju i kulturu. Ovaj fenomen poznat je kao jezična dominacija, gdje engleski jezik postaje lingua franca u međunarodnim komunikacijama.
Hrvatski jezik suočava se s izazovima očuvanja svoje autentičnosti u ovom globaliziranom svijetu. Mnogi mladi ljudi koriste engleske izraze i fraze u svakodnevnom govoru, što može dovesti do gubitka tradicionalnih jezičnih oblika. Međutim, istodobno je potrebno istaknuti i napore koji se poduzimaju za očuvanje hrvatskog jezika. Razni projekti i inicijative, poput organiziranja jezičnih radionica, osnivanja udruženja za promicanje hrvatskog jezika i poticanje kreativnog pisanja na hrvatskom jeziku, doprinose očuvanju i razvijanju jezika.
Jedan od važnih aspekata jezika je njegova sposobnost da se prilagodi novim okolnostima. Tijekom 21. stoljeća, hrvatski jezik bogatiji je nego ikad prije, zahvaljujući posudbama iz drugih jezika i razvoju novih izraza koji odražavaju suvremene pojmove i ideje. U mnogim slučajevima, nove tehnologije i društvene promjene zahtijevaju stvaranje novih riječi i izraza koji će objasniti nove koncepte.
Osim toga, mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju jezika. Televizija, radio, internetski portali i društvene mreže utječu na način na koji se jezik koristi, a često jezik postaje dinamičan i prilagodljiv. U tom smislu, hrvatski jezik postaje platforma za dijalog i razmjenu ideja, omogućujući ljudima da se izraze na način koji im odgovara.
Konačno, važno je naglasiti da je hrvatski jezik ne samo sredstvo komunikacije, već i dio identiteta. Očuvanje jezika odražava očuvanje kulturne baštine, tradicije i vrijednosti koje su ključne za identitet hrvatskog naroda. Kako se hrvatski jezik razvija u 21. stoljeću, važno je poticati njegovu upotrebu, istraživanje i kreativno izražavanje, kako bi se osiguralo da ostane živ i relevantan u budućnosti.