Starenje stanovništva predstavlja globalni fenomen koji se osjeća u gotovo svim zemljama svijeta, a Hrvatska nije iznimka. U posljednjih nekoliko desetljeća, demografske promjene u Hrvatskoj postale su očite, s naglaskom na povećanje udjela starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Ovaj trend ima duboke implikacije na različite aspekte društva, gospodarstva i zdravstva, te predstavlja izazov za buduće generacije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska se suočava s problemom starenja stanovništva koji se očituje kroz smanjenje nataliteta i produljenje životnog vijeka. U 2021. godini, procijenjeno je da je udio osoba starijih od 65 godina bio oko 20% ukupnog stanovništva, a taj se postotak očekuje da će rasti. Ova situacija dovodi do promjena u strukturi radne snage, gdje se suočavamo s nedostatkom mladih radnika koji bi mogli zamijeniti umirovljenike.
Jedna od ključnih posljedica starenja stanovništva je povećanje pritiska na zdravstveni sustav. Stariji ljudi često imaju složenije zdravstvene potrebe, što zahtijeva veće resurse i bolje organizirane zdravstvene usluge. U Hrvatskoj, sustav zdravstvene zaštite već se suočava s izazovima, a starenje stanovništva dodatno pogoršava situaciju. Zdravstvena skrb za starije osobe često uključuje dugotrajnu njegu i rehabilitaciju, što može značajno opteretiti obitelj i zajednicu.
Osim zdravstvenih problema, starenje stanovništva također utječe na ekonomiju. S porastom broja umirovljenika, troškovi mirovinskog sustava rastu, što može dovesti do financijskih pritisaka na državne proračune. Hrvatska, kao i mnoge druge europske zemlje, suočava se s izazovima održivosti mirovinskog sustava, koji se sve više oslanja na aktivne radnike koji plaćaju doprinose. Ako se trend starenja nastavi, a broj radno aktivnog stanovništva smanji, može doći do ozbiljnih problema s financiranjem mirovina.
U kontekstu starenja stanovništva, važno je spomenuti i socijalnu dimenziju ovog fenomena. Starije osobe često se suočavaju s izolacijom, siromaštvom i nedostatkom socijalnih kontakata. U mnogim slučajevima, oni žive sami, što dodatno otežava njihovu svakodnevicu. Zajednice i vlade moraju raditi na stvaranju podržavajuće okoline koja će omogućiti starijim osobama da ostanu aktivne, uključene i neovisne koliko god je to moguće. To uključuje razvoj programa i usluga koje će im pomoći u održavanju socijalnih veza i aktivnog načina života.
Kako bi se uhvatili u koštac s ovim izazovima, potrebna su strateška ulaganja i promjene u politikama. Hrvatska bi trebala razmotriti modele iz drugih zemalja koje su se uspješno nosile s problemom starenja stanovništva. To može uključivati poticanje aktivnog starenja, poboljšanje zdravlja starijih osoba, te ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage. Također, važno je osnažiti obitelji i zajednice u pružanju podrške starijim osobama, kako bi se smanjila njihova izolacija i osigurala bolja kvaliteta života.
U konačnici, starenje stanovništva u Hrvatskoj predstavlja izazov, ali i priliku. Ako se pravilno upravlja, može dovesti do stvaranja društva koje poštuje i cijeni starije osobe, a istovremeno koristi njihovo znanje i iskustvo. Ulaganje u programe za starije osobe, poboljšanje zdravstvene skrbi i osnaživanje zajednica ključno je za suočavanje s ovim trendom i osiguranje održive budućnosti za sve generacije.
