Emisije stakleničkih plinova predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava Hrvatska, kao i cijeli svijet. S obzirom na globalne klimatske promjene, smanjenje ovih emisija postalo je prioritet za mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku. U ovom članku istražit ćemo trenutne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj, mjere koje se poduzimaju za njihovo smanjenje, kao i moguće buduće smjernice i strategije.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, Hrvatska je tijekom posljednjih godina zabilježila određeni napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova. U 2020. godini, ukupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj smanjene su za oko 10% u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultat kombinacije različitih faktora, uključujući prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti.
Jedan od glavnih izvora emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj je sektor energetike, koji uključuje proizvodnju električne energije i grijanje. Oko 60% ukupnih emisija dolazi upravo iz ovog sektora. Hrvatska se oslanja na fosilna goriva, ali u posljednje vrijeme postoji sve veći fokus na obnovljive izvore energije poput vjetra, sunca i biomase. U 2021. godini, udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije porastao je na 30%, a cilj je do 2030. godine dosegnuti 50%.
Osim energetskog sektora, značajan doprinos emisijama stakleničkih plinova dolazi i iz poljoprivrede, koja je posebno važna za hrvatsko gospodarstvo. Emisije iz poljoprivrede uključuju metan i dušikov oksid, a smanjenje ovih plinova zahtijeva promjene u praksama uzgoja i upravljanja tlom. Hrvatska vlada provodi razne mjere za poticanje održivih poljoprivrednih praksi, uključujući subvencije za poljoprivrednike koji se odluče za ekološke metode proizvodnje.
U okviru svojih obaveza prema Europskoj uniji, Hrvatska je usvojila nacionalni plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ovaj plan uključuje ciljeve za smanjenje emisija do 2030. godine, a također se oslanja na mjere poput povećanja energetske učinkovitosti u zgradama, promicanja javnog prijevoza i poticanja korištenja električnih vozila. Ulaganje u infrastrukturu za električna vozila postaje sve važnije, a Hrvatska planira izgradnju dodatnih punionica kako bi olakšala prijelaz na održiviji promet.
Osim toga, Hrvatska se suočava s izazovima vezanim uz gospodarenje otpadom, koji također pridonosi emisijama stakleničkih plinova. Neodgovarajuće odlaganje otpada može rezultirati emisijom metana iz odlagališta. Kako bi se smanjile emisije iz ovog sektora, Hrvatska je uvela zakonodavne mjere za poboljšanje sustava reciklaže i smanjenje otpada. Cilj je do 2030. godine smanjiti količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima za 50% u odnosu na 2019. godinu.
Unatoč svim ovim naporima, Hrvatska se suočava s brojnim izazovima u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Potrebno je osigurati veće investicije u obnovljive izvore energije, poboljšati javni prijevoz i potaknuti građane na smanjenje vlastitih emisija kroz različite inicijative i edukaciju. Također, važno je surađivati s drugim zemljama u regiji kako bi se postigli zajednički ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena.
U zaključku, smanjenje emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj predstavlja izazov, ali i priliku za razvoj održivijeg društva. Ulaganja u obnovljive izvore energije, održivu poljoprivredu i gospodarenje otpadom ključna su za postizanje ciljeva smanjenja emisija. Hrvatska ima potencijal postati lider u održivom razvoju i klimatskoj akciji, ali to zahtijeva zajednički trud svih sektora društva.