Stvaranje hrvatske države i domovinski rat predstavljaju ključne povijesne događaje koji su oblikovali suvremenu Hrvatsku, definirajući njezin identitet, teritorijalni suverenitet i političku strukturu. Ovi događaji su usko povezani s borbom za neovisnost koja je započela krajem 20. stoljeća, u kontekstu raspada bivše Jugoslavije. U ovom članku istražit ćemo okolnosti koje su dovele do stvaranja hrvatske države, kao i izazove s kojima se Hrvatska suočila tijekom domovinskog rata.
Početak devedesetih godina 20. stoljeća bio je vrijeme velike političke previranja u Europi, a posebno na Balkanu. Nakon pada Berlinskog zida i raspada komunističkih režima, mnoge su bivše socijalističke republike, uključujući Hrvatsku, počele izražavati težnje za neovisnošću. U tom kontekstu, 25. lipnja 1991. godine, Hrvatski sabor proglasio je neovisnost, čime je označen početak jednog od najtežih razdoblja u hrvatskoj povijesti.
Proglas neovisnosti bio je rezultat višegodišnjeg političkog pritiska i nacionalnog buđenja. Tijekom 1980-ih, Hrvatska je bila suočena s ekonomskim problemima i političkom marginalizacijom unutar Jugoslavije. Kako su nacionalističke stranke jačale, tako je i želja za samostalnošću postajala sve izraženija. Ipak, proglas neovisnosti nije bio bez posljedica. Odmah nakon proglašenja, Srbija, pod vodstvom Slobodana Miloševića, reagirala je agresijom, ne priznajući hrvatsku suverenost i pokušavajući očuvati teritorijalni integritet Jugoslavije, što je rezultiralo izbijanjem rata.
Domovinski rat, koji je trajao od 1991. do 1995. godine, bio je krvav i devastirajući sukob. Hrvatska vojska i policija suočile su se s velikim izazovima, uključujući vojnu intervenciju JNA (Jugoslavenske narodne armije) i srpskih paravojnih snaga. Tijekom rata, mnogi gradovi, poput Vukovara i Dubrovnika, doživjeli su teške napade, a civilno stanovništvo bilo je izloženo stradanjima i progonstvu. Rat je također bio obilježen etničkim čišćenjem i ratnim zločinima, što je ostavilo trajne ožiljke na društvu.
Unatoč svim teškoćama, Hrvatska je uspjela organizirati svoje obrambene snage i, uz pomoć međunarodne zajednice, postepeno povratiti izgubljena područja. Ključni trenuci u ratu uključivali su operaciju Oluja 1995. godine, koja je rezultirala oslobađanjem velikih dijelova okupiranih teritorija. Ova vojna akcija označila je preokret u ratu i dovela do konačne pobjede hrvatskih snaga.
Nakon završetka rata, Hrvatska se suočila s izazovima obnove i reintegracije. Potrebno je bilo obnoviti razrušenu infrastrukturu, pomoći raseljenim osobama, te izgraditi društvo koje će se temeljiti na pomirenju i suživotu. Proces izgradnje države bio je kompliciran i zahtijevao je puno truda i resursa. Hrvatska je nastojala uspostaviti demokratske institucije, provesti reforme i približiti se Europskoj uniji, što je postalo jedan od glavnih ciljeva nakon rata.
Osim političkih i ekonomskih izazova, Hrvatska se također suočavala s pitanjem ratnih zločina. Mnogi su optuženici za ratne zločine bili procesuirani, a društvo se suočilo s pitanjem odgovornosti i pravde. Proces suočavanja s prošlošću bio je dug i bolan, ali ključan za izgradnju stabilne i pravedne zajednice.
Danas, više od dva desetljeća nakon rata, Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a, ali je i dalje suočena s nasljeđem rata. Stvaranje hrvatske države i domovinski rat oblikovali su nacionalni identitet, a njihova je važnost očita u svakodnevnom životu Hrvata. Sjećanje na te događaje i njihova analiza ključni su za razumijevanje hrvatske povijesti i budućnosti. Dok se Hrvatska suočava s novim izazovima u globaliziranom svijetu, važno je ne zaboraviti lekcije iz prošlosti i nastaviti raditi na izgradnji društva koje će biti temeljeno na miru, pravdi i suživotu.