Prije trideset godina, svijet je bio na pragu značajnih promjena, a jedan od ključnih faktora koji je oblikovao te promjene bila je temperatura. Sjećamo se kako su temperature u različitim dijelovima svijeta varirale, a te promjene su imale dalekosežne posljedice na okoliš, ekonomiju i svakodnevni život ljudi. U ovom članku istražit ćemo kako su temperature prije 30 godina bile drugačije i kako su utjecale na našu klimu danas.
Tada, u ranim 90-im godinama, globalne temperature su bile znatno niže nego što su danas. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, prosječna globalna temperatura 1993. godine iznosila je oko 14,0 °C. U usporedbi s današnjim temperaturama, koje su se povećale za gotovo 1,2 °C, jasno je da su klimatske promjene postale ozbiljan problem s kojim se suočavamo.
Jedna od ključnih razlika između tadašnjih i današnjih temperatura jest povezanost s emisijama stakleničkih plinova. Prije 30 godina, razina CO2 u atmosferi bila je značajno niža nego danas. Godine 1993. razina CO2 je iznosila oko 355 ppm (dijelova na milijun), dok je danas ta razina premašila 410 ppm. Ova promjena rezultat je industrijalizacije, povećane potrošnje fosilnih goriva i šumskih požara, koji su svi doprinijeli povećanju emisija stakleničkih plinova.
Utjecaj tih promjena na klimu bio je značajan. U razdoblju od 1993. do danas, svijet je svjedočio ekstremnim vremenskim uvjetima, uključujući učestalije i intenzivnije toplotne valove, suše, poplave i uragane. Na primjer, dok je 1993. godina bila poznata po relativno blagim ljetima, posljednjih godina svjedoci smo rekordnih temperatura tijekom ljetnih mjeseci, koje su često dosezale 40 °C ili više u mnogim dijelovima Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Azije.
Osim toga, promjene u temperaturama utjecale su na ekosustave. Mnoge vrste životinja i biljaka suočavaju se s prijetnjama zbog promjena u njihovim staništima. Na primjer, ledenjaci se tope brže nego ikad, što dovodi do porasta razine mora i gubitka staništa za mnoge vrste. U nekim dijelovima svijeta, poput Arktika, promjene temperature utjecale su na migracijske obrasce ptica i drugih životinja, koje su se morale prilagoditi novim uvjetima.
Osim ekoloških posljedica, promjene temperature imaju i značajan ekonomski utjecaj. Poljoprivreda se suočava s novim izazovima, jer promjene u temperaturama mogu utjecati na prinose usjeva. Suše i ekstremni vremenski uvjeti mogu smanjiti dostupnost hrane, što dovodi do povećanja cijena i ekonomske nestabilnosti. U 1993. godini, mnoge zemlje nisu se suočavale s istim razinama ekonomskih pritisaka povezanih s klimom, ali danas je situacija znatno drugačija.
Osim toga, globalno zagrijavanje utječe na zdravlje ljudi. Ekstremne temperature mogu uzrokovati zdravstvene probleme, uključujući toplotne udarce, respiratorne bolesti i pogoršanje postojećih zdravstvenih stanja. U ranijim godinama, zdravstveni sustavi nisu bili pod istim pritiscima kao danas, što dodatno naglašava promjene koje su se dogodile u proteklih 30 godina.
U zaključku, temperature prije 30 godina bile su znatno drugačije od današnjih, a te promjene imaju dalekosežne posljedice na našu klimu, okoliš, ekonomiju i zdravlje. Moramo biti svjesni ovih promjena kako bismo poduzeli odgovarajuće mjere za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu našeg planeta za buduće generacije.
