Medijska pismenost predstavlja ključnu vještinu modernog društva, posebno u doba kada nas svakodnevno bombardiraju informacije iz različitih izvora. U Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama, izazovi vezani uz medijsku pismenost postaju sve očitiji. U svijetu u kojem su lažne vijesti, dezinformacije i manipulacija informacijama na svakodnevnom redu, važno je razvijati sposobnosti kritičkog razmišljanja i analize informacija. Medijska pismenost omogućava pojedincima da prepoznaju, analiziraju i ocjene informacije koje primaju, a isto tako i da stvaraju vlastite sadržaje. Ovaj članak istražuje trenutnu situaciju s medijskom pismenošću u Crnoj Gori, izazove s kojima se suočavamo i moguće putove za unapređenje ovog važnog aspekta obrazovanja.
Crna Gora, kao mala i relativno mlada država, suočava se s mnogim izazovima u području medijske pismenosti. Iako su mediji u zemlji prisutni, razina kritičkog promišljanja među građanima često je niska. Razlozi za to su višestruki. Prvo, obrazovni sustav ne stavlja dovoljno naglaska na medijsku pismenost. Drugo, kulturni kontekst i povijesna opterećenja doprinose tome da se građani teško suočavaju s informacijama koje dolaze iz različitih izvora. Treće, brzo širenje interneta i društvenih mreža stvorilo je prostor za širenje dezinformacija, što dodatno otežava situaciju.
Jedan od ključnih problema je nedostatak obrazovnih programa koji bi se fokusirali na medijsku pismenost. U osnovnim i srednjim školama, predmet koji bi se bavio ovim pitanjima često je zanemaren ili se ne provodi dovoljno temeljito. Učenje o medijima, njihovoj funkciji, ali i o načinu na koji se informacije stvaraju i distribuiraju, trebali bi biti sastavni dio obrazovanja. Na taj način, mladi bi se osposobili za kritičko razmišljanje i bolje razumijevanje svijeta oko sebe.
Osim obrazovnog sustava, važnu ulogu u unapređenju medijske pismenosti igraju i različite nevladine organizacije te medijske kuće. Mnoge organizacije provode edukativne programe i radionice usmjerene na podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti. Ovi programi često uključuju radionice za mlade, ali i za odrasle, gdje se polaznici uče kako prepoznati lažne vijesti, kako analizirati izvore informacija i kako se zaštititi od manipulacija. Uloga medija u ovom procesu je od ključne važnosti, jer medijske kuće mogu igrati aktivnu ulogu u edukaciji javnosti, promovirajući odgovorno novinarstvo i pružajući točne informacije.
Osim toga, potrebno je poticati kritičko razmišljanje i analitičke vještine kroz različite oblike neformalnog obrazovanja. Radionice, javne rasprave i panel diskusije mogu biti izvrsne platforme za razmjenu ideja i informacija. Također, korištenje društvenih mreža kao alata za edukaciju može doprinijeti širenju svijesti o važnosti medijske pismenosti. Na primjer, kampanje na društvenim mrežama koje promiču provjeru činjenica i kritičko razmišljanje mogu doprinijeti stvaranju informiranijeg društva.
U konačnici, medijska pismenost nije samo individualna vještina, već i društvena odgovornost. Svi smo mi odgovorni za informacije koje dijelimo i konzumiramo. U svijetu u kojem su informacije lako dostupne, važno je da svaki građanin preuzme inicijativu u vlastitom obrazovanju o medijima. Samo kroz zajednički trud i suradnju možemo stvoriti društvo koje je otporno na dezinformacije i manipulacije. Stoga je ključno raditi na unapređenju medijske pismenosti u Crnoj Gori, kako bi se osiguralo da svi građani imaju potrebna znanja i vještine za navigaciju u složenom informacijskom okruženju.
