U suvremenom društvu, upravljanje državnom imovinom predstavlja ključni aspekt efikasnog funkcioniranja javne uprave. Državna imovina, koja obuhvaća sve resurse u vlasništvu države, uključuje zemljišta, zgrade, infrastrukturu, ali i prirodne resurse. Unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja ovom imovinom nije samo pitanje administrativne efikasnosti, već i pitanje transparentnosti, odgovornosti i održivog razvoja.
Jedan od glavnih izazova s kojima se suočavaju javne institucije u Hrvatskoj je nedostatak ažuriranih i preciznih podataka o državnoj imovini. Mnogi registri su neorganizirani, informacije su fragmentirane, a često su dostupne samo u papirnatom obliku. Ovakva situacija otežava donošenje informiranih odluka i upravljanje imovinom na način koji bi bio koristan za sve građane. Digitalizacija sustava evidencije je ključna za rješavanje ovih problema. Uvođenjem modernih informacijskih sustava, moguće je stvoriti jedinstveni registar državne imovine koji će omogućiti lako pretraživanje, ažuriranje i analizu podataka.
Osim tehničkih rješenja, važno je i promijeniti kulturu upravljanja državnom imovinom. Potrebno je educirati službenike o važnosti transparentnosti i odgovornosti u procesu upravljanja. Država bi trebala poticati otvorenost prema građanima, omogućujući im pristup informacijama o tome kako se upravlja njihovim resursima. To će stvoriti povjerenje između građana i institucija, a također će dovesti do boljeg upravljanja imovinom.
Financijski aspekti upravljanja državnom imovinom također ne smiju biti zanemareni. Efikasno upravljanje imovinom može značajno utjecati na državni proračun. Na primjer, pravilno vođenje evidencije o nekretninama može dovesti do povećanja prihoda od najma ili prodaje viška imovine. Također, bolje upravljanje resursima može smanjiti troškove održavanja i poboljšati učinkovitost korištenja imovine. U konačnici, to može rezultirati većim proračunskim sredstvima koja se mogu usmjeriti u druge važne sektore poput obrazovanja, zdravstva ili infrastrukture.
Još jedan važan element unaprjeđenja sustava evidencije i upravljanja državnom imovinom je korištenje suvremenih tehnologija, poput blockchaina i umjetne inteligencije. Ove tehnologije mogu pomoći u stvaranju nepromjenjivih i transparentnih evidencija o vlasništvu, kao i u analizi podataka o korištenju imovine. Na primjer, blockchain bi mogao omogućiti sigurno bilježenje svih transakcija vezanih uz državnu imovinu, čime bi se smanjila mogućnost korupcije i nepravilnosti. Umjetna inteligencija, s druge strane, može pomoći u analizi podataka i prepoznavanju obrazaca koji bi mogli ukazivati na neučinkovito korištenje resursa.
Unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja državnom imovinom zahtijeva suradnju različitih sektora i razina vlasti. To uključuje ne samo javnu upravu, već i civilno društvo, akademsku zajednicu i privatni sektor. Organizacije civilnog društva mogu igrati ključnu ulogu u promicanju transparentnosti i odgovornosti, dok akademska zajednica može pružiti znanje i istraživanje potrebne za razvoj učinkovitih rješenja. Privatni sektor može doprinijeti inovacijama i tehničkim rješenjima koja će unaprijediti sustave upravljanja.
U zaključku, unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja državnom imovinom nije samo administrativni zadatak, već važan korak prema jačanju javne uprave i poboljšanju kvalitete života građana. Kroz digitalizaciju, edukaciju, korištenje suvremenih tehnologija i suradnju različitih sektora, moguće je stvoriti učinkovitiji i transparentniji sustav koji će osigurati bolje upravljanje resursima i potaknuti održivi razvoj. Samo kroz takve promjene možemo osigurati da državna imovina služi interesima svih građana i doprinosi razvoju društva u cjelini.
