Viktor Frankl, austrijski neurolog i psihijatar, poznat je po svojoj teoriji logoterapije, koja se temelji na ideji da je osnovni motiv u ljudskom životu traganje za smislom. Njegova iskustva iz logora tijekom Drugog svjetskog rata oblikovala su njegovu filozofiju o smislu života, što je detaljno opisano u njegovom najpoznatijem djelu, ‘Čovjekovo traganje za smislom’. U ovom članku istražit ćemo ključne koncepte koje je Frankl predstavio te kako oni mogu utjecati na naš svakodnevni život.
Franklova teorija logoterapije temelji se na tri osnovna načela: sloboda volje, volja za smislom i smisao života. Prema Franklu, ljudi su uvijek u potrazi za smislom, čak i u najtežim uvjetima. Njegova iskustva iz koncentracijskog logora otkrila su mu da su oni koji su uspjeli pronaći smisao, bez obzira na okolnosti, imali veću šansu za preživljavanje. Ova spoznaja nas poziva na razmišljanje o vlastitim izvorima smisla i o tome što nas motivira u životu.
Kada govorimo o slobodi volje, Frankl naglašava da, unatoč vanjskim okolnostima koje nas mogu ograničiti, uvijek imamo mogućnost odabira kako ćemo reagirati na te okolnosti. Ova sloboda može biti presudna u trenucima krize. Na primjer, osoba može odabrati kako će doživjeti gubitak, strah ili patnju. Ova ideja slobode volje daje ljudima moć da oblikuju vlastitu sudbinu, čak i kada se suočavaju s neizdrživim situacijama.
Volja za smislom je drugi ključni koncept Franklove teorije. On vjeruje da je ljudska potreba za smislom jača od potrebe za zadovoljstvom ili moći. Ova potreba za smislom može se ispuniti na različite načine, uključujući kreativnost, ljubav, i čak patnju. Frankl piše da je smisao često prisutan u malim stvarima i da ga ljudi mogu pronaći u svakodnevnim iskustvima. Na primjer, ljubav prema obitelji, strast prema poslu ili čak jednostavne stvari poput uživanja u prirodi mogu biti izvori smisla u životu.
Na kraju, treći koncept, smisao života, predstavlja Franklov stav da svaki pojedinac ima jedinstvenu svrhu koju treba otkriti. Ova svrha može se razlikovati od osobe do osobe i može se mijenjati tijekom života. Frankl naglašava da je važno aktivno tražiti tu svrhu i neprestano raditi na njezinu ostvarivanju. U njegovoj knjizi, on dijeli priče o ljudima koji su pronašli smisao u teškim uvjetima, što nas potiče da preispitamo vlastite životne ciljeve i težnje.
U današnjem ubrzanom svijetu, gdje se često suočavamo s stresom, nesigurnošću i izazovima, Franklova filozofija može poslužiti kao vodič za pronalaženje smisla u vlastitom životu. Njegove ideje o slobodi volje i potrazi za smislom mogu nas inspirirati da se suočimo s vlastitim izazovima s novom perspektivom. Umjesto da se usredotočimo samo na materijalne ili površinske aspekte života, možemo se posvetiti dubljim pitanjima o tome što nas ispunjava i koji su naši pravi ciljevi.
U zaključku, Viktor Frankl nas podsjeća da je traganje za smislom temeljna ljudska potreba. Bez obzira na okolnosti, uvijek imamo moć da pronađemo smisao i svrhu u svom životu. Kroz njegovo djelo, pozvani smo da preispitamo svoje prioritete, da se suočimo s vlastitim strahovima i da aktivno tražimo ono što nas ispunjava. U konačnici, smisao nije nešto što se može pronaći, već nešto što se stvara kroz naše odluke, akcije i odnose s drugima. U tom procesu, svi smo pozvani da postanemo arhitekti vlastitog smisla.
