Roman “Ana Karenjina” ruskog autora Lev Tolstoja jedno je od najznačajnijih djela svjetske književnosti, a radnja se odvija u carskoj Rusiji u drugoj polovici 19. stoljeća. U središtu priče nalazi se složena ljubavna priča između Ane, udane žene, i grofa Vronskog, mladog plemića. Ova romantična drama istražuje teme ljubavi, obitelji, društvenih normi i moralnih dilema, a radnja je isprepletena s različitim sudbinama drugih likova koji također odražavaju društvene promjene tog vremena.
Ana Karenjina dolazi iz ugledne obitelji i udana je za Alekseja Aleksandroviča Karenjina, visokog državnog službenika. Njihov brak temelji se više na društvenim normama nego na ljubavi, a Ana se osjeća zarobljeno u toj vezi. Kada upozna grofa Vronskog na željezničkoj stanici, između njih se odmah stvara snažna privlačnost. Vronski je mlad, privlačan i strastven, suprotno njenom mužu koji je hladan i racionalan.
Kako se njihova veza razvija, Ana se suočava s brojnim unutarnjim i vanjskim sukobima. Njihova ljubavna afera postaje poznata, a društvo ih osuđuje. Ana se bori s osjećajem krivnje i sramote, ali istovremeno ne može odoljeti svojoj ljubavi prema Vronskom. Ova emocionalna borba čini srž radnje romana, gdje se ljubav i društveni pritisak neprestano sukobljavaju.
Osim Ane i Vronskog, roman također prati sudbinu drugih likova, kao što su Levin i Kitty. Levin, zemljoposjednik, predstavlja idealiziranu sliku muške ljubavi i obitelji. Njegova borba za smisao života i potraga za srećom kroz brak s Kitty kontrastira s Aninim tragičnim putem. Dok Ana propada pod težinom društvenih očekivanja i vlastitih emocija, Levin pronalazi mir i ispunjenje u jednostavnom životu i ljubavi prema Kitty.
Kroz ovaj složeni narativ, Tolstoj propituje prirodu ljubavi, strasti, obitelji i društvenih normi. Ana Karenjina postavlja ključna pitanja o identitetu, slobodi i odabiru, a također istražuje i moralne posljedice ljubavnih afera. Ana postaje simbol žene koja se bori za svoju sreću u okruženju koje je ne razumije i ne prihvaća.
Na kraju, tragedija se javlja kao rezultat sukoba između Aninih želja i društvenih očekivanja. Ana, iscrpljena borbom i osjećajem izolacije, donosi fatalnu odluku koja završava njen život. Ova tragična kulminacija nije samo osobna tragedija, već i simbol šireg društvenog konteksta u kojem se žene često nalaze u potrazi za vlastitim identitetom i srećom.
“Ana Karenjina” ostaje jedno od najvažnijih djela koja istražuju složenost ljudskih odnosa i moralnih dilema, a njegova radnja duboko rezonira s čitateljima i danas. Tolstojevo majstorstvo u portretiranju likova i njihovih unutarnjih sukoba čini ovaj roman vječnim klasikom koji će se proučavati i cijeniti kroz generacije.