Izbori su temelj svake demokratske države, a rezultati izbora često oblikuju budućnost zemlje. Godina 2020. bila je posebno zanimljiva za političku scenu u Hrvatskoj. U tom razdoblju održani su parlamentarni izbori, koji su donijeli značajne promjene u sastavu Sabora i vlasti. Ovi izbori održani su 5. srpnja 2020. godine, uslijed pandemije COVID-19, što je predstavljalo dodatni izazov za organizaciju i provedbu.
Jedna od ključnih karakteristika izbora 2020. bila je velika mobilizacija birača, koja je rezultirala višom izlaznošću u odnosu na prethodne izbore. Prema službenim podacima, izlaznost je iznosila oko 46,91%, što je u usporedbi s prethodnim izborima 2016. godine predstavljalo porast od gotovo 5%. Ova visoka izlaznost ukazuje na to da su građani bili motivirani sudjelovati u oblikovanju svoje budućnosti i donošenju odluka koje će utjecati na njihov život.
Na izborima 2020. godine, najviše glasova osvojila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je pod vodstvom Andreja Plenkovića osvojila 66 mandata. HDZ je, unatoč izazovima s kojima se suočavao tijekom mandata, uspio zadržati povjerenje birača, što se može pripisati stabilnoj politici i uspješnom vođenju u kriznim vremenima, uključujući i pandemiju. Plenković je nakon izbora izjavio da će se fokusirati na oporavak gospodarstva, socijalnu pravdu i nastavak europskog puta Hrvatske.
Druga stranka po broju osvojenih mandata bila je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), koja je osvojila 41 mandat. SDP je, unatoč gubitku dijela podrške u odnosu na prethodne izbore, pokazao da i dalje ima značajnu podršku među građanima. Predsjednik stranke, Peđa Grbin, naglasio je potrebu za unutarstranačkom reformom i jačanjem stranke kako bi se osigurao povratak u političku arenu s boljim rezultatima na sljedećim izborima.
Osim HDZ-a i SDP-a, nova politička snaga koja se istaknula na ovim izborima bila je Domovinski pokret, predvođen Miroslavom Škorom. Ova stranka uspjela je osvojiti 16 mandata i time postati treća politička snaga u Saboru. Domovinski pokret privukao je pažnju birača svojim populističkim porukama i naglaskom na nacionalnim pitanjima, što je u kontekstu globalnih i lokalnih izazova, poput migracija i ekonomskih kriza, odjeknulo među dijelom biračkog tijela.
Na izborima su se također pojavili i drugi politički subjekti, poput Mosta, koji je osvojio 8 mandata, te manjinske stranke koje su također zadržale svoje pozicije u Saboru. Ovi rezultati ukazuju na fragmentaciju političkog prostora u Hrvatskoj, gdje više stranačkih opcija traži svoje mjesto pod suncem, a birači imaju sve više mogućnosti prilikom izbora.
Važno je napomenuti da su izbori 2020. godine bili obilježeni i brojnim kontroverzama, uključujući optužbe za pritisak na birače, zloupotrebu resursa i pristranost medija. Ove situacije dodatno su podigle tenzije među strankama i njihovim pristalicama. Međutim, unatoč tome, izbori su provedeni u skladu s zakonskim propisima, a međunarodni promatrači nisu uočili veće nepravilnosti koje bi mogle utjecati na konačne rezultate.
U konačnici, rezultati izbora 2020. predstavljaju značajan korak u razvoju hrvatske demokracije. S novim sazivom Sabora, očekuje se nastavak rasprava o važnim pitanjima koja se tiču gospodarstva, socijalne politike i vanjskih odnosa. Građani Hrvatske s nestrpljenjem očekuju da će nova vlast odgovoriti na izazove s kojima se zemlja suočava i osigurati bolju budućnost za sve. Izbori 2020. godine ostavili su dubok trag u političkom životu Hrvatske, a njihovi rezultati će se zasigurno analizirati i raspravljati u godinama koje dolaze.