Religija starih Rimljana bila je složen sustav vjerovanja i praksi koji su oblikovali svakodnevni život građana Rimskog Carstva. Ova religija nije bila monoteistička, već politeistička, što znači da su Rimljani štovali mnoge bogove i božice, od kojih je svaki imao svoje specifične osobine i nadležnosti. Rimljani su vjerovali da njihovi bogovi utječu na sve aspekte života, od poljoprivrede do rata, i stoga su im posvećivali posebne obrede i rituale.
U središtu rimskog religijskog sustava bila su božanstva poput Jupiter, koji je bio vrhovni bog, i Junona, njegova supruga. Jupiter je bio bog neba i groma, a Rimljani su ga smatrali zaštitnikom države i pravde. Uz njih, tu su bili i Mars, bog rata, i Venera, božica ljubavi, koji su također imali značajnu ulogu u religijskim praksama. Svako božanstvo imalo je svoje svećenike, koji su obavljali obrede i molitve kako bi osigurali naklonost bogova.
Osim bogova, Rimljani su vjerovali i u razne duhove, poznate kao ‘lar’ i ‘penat’, koji su čuvali kuću i obitelj. Larovi su bili duhovi predaka, dok su penati bili zaštitnici doma i skladišta. Ovi duhovi često su imali svoje male oltare u kućama, gdje su se obavljali svakodnevni rituali kako bi se osigurala njihova zaštita i blagostanje.
Rimska religija bila je također usko povezana s državom. Tijekom raznih vojnih kampanja, vojnici su se molili bogovima za pobjedu, a nakon uspješnih bitaka organizirali su velike proslave i obrede zahvalnosti. Rimski vojnici nosili su amulete i talismane kao znak vjere u božansku zaštitu. Također, Rimljani su vjerovali da je svaki aspekt javnog života, uključujući politiku i vojsku, pod utjecajem bogova, te su stoga redovito održavali javne ceremonije i festivale.
Jedan od najpoznatijih festivala bio je Saturnalia, posvećen bogu Saturnu, koji je slavio plodnost i obnovu. Tijekom ovog festivala, koji je trajao od 17. do 23. prosinca, ljudi su razmjenjivali darove, ukrašavali domove i organizirali razne zabave. Ova tradicija kasnije je utjecala na kršćanske blagdane, uključujući Božić.
Rimljani su također prakticirali razne obrede vezane za smrt. Smatrali su da duhovi preminulih obitavaju u podzemlju i da je važno održavati veze s njima. Obitelji su priređivale sahrane s posebnim ceremonijama, a često su ostavljali ponude za svoje predke kako bi osigurali njihovu blagostanje u zagrobnom životu.
Kako je Rim postajao sve veće i moćnije carstvo, tako su se i religijski utjecaji širili. Rimljani su bili otvoreni prema novim vjerovanjima i često su usvajali bogove i običaje drugih naroda, poput Grka i Egipćana. To je rezultiralo miješanjem različitih religijskih tradicija i stvaranjem novih kultova, poput kulta Mitre, koji je bio vrlo popularan među vojnicima.
Međutim, s vremenom je došlo do promjena u religijskim uvjerenjima, posebno s pojavom kršćanstva. U početku je kršćanstvo bilo progonjeno, ali je s vremenom postalo dominantna religija u Rimskom Carstvu, što je dovelo do propadanja starih rimskih vjerovanja. Godine 380. car Teodosije I. proglasio je kršćanstvo službenom religijom carstva, a mnogi stari rituali i običaji su postali zabranjeni.
Unatoč tome, nasljeđe religije starih Rimljana i dalje živi u mnogim kulturnim i umjetničkim izrazima, a njihova božanstva i mitovi i dalje fasciniraju ljude diljem svijeta. Rimska religija, sa svojim bogatim i složenim sustavom vjerovanja, ostavila je dubok trag u povijesti i kulturi Europe, a utjecaji se mogu vidjeti i u modernim religijskim praksama.