U svakom razdoblju života, knjige koje čitamo oblikuju našu perspektivu, proširuju naše horizonte i potiču nas na razmišljanje. Lektire koje treba pročitati su ne samo obavezne knjige u školama, već i djela koja nam mogu pomoći u osobnom razvoju i razumijevanju svijeta oko nas. Dok se neki klasici čitaju generacijama, postoje i suvremena djela koja zaslužuju naše vrijeme i pažnju.
Kada govorimo o lektiri, često se sjetimo djela koja su postala kanonska. Primjerice, “Mali princ” Antoinea de Saint-Exupéryja nije samo priča za djecu, već duboka alegorija o ljudskoj prirodi, ljubavi i prijateljstvu. Ova knjiga nas podsjeća na važnost mašte i sposobnost da vidimo svijet očima djeteta, čak i kada odrastemo.
Osim klasika, postoje i suvremena djela koja su postala popularna i koja bi trebala pronaći svoje mjesto na našim policama. Primjerice, “Životinjska farma” Georgea Orwella je satirična pripovijest koja istražuje teme moći, korupcije i ljudske prirode. Iako je napisana 1945. godine, njene poruke su još uvijek relevantne u današnjem društvu. Kroz priču o životinjama koje preuzimaju vlast nad farmom, Orwell nas upozorava na opasnosti totalitarizma i gubitka individualnosti.
U našem digitalnom dobu, ne možemo zaboraviti ni na fantastične svjetove koje su stvorili autori kao što je J.K. Rowling sa svojim serijalom o Harryju Potteru. Ova serija ne samo da je ohrabrila mnoge mlade čitatelje da zavole čitanje, već i prikazuje važne teme prijateljstva, hrabrosti i borbe između dobra i zla. Čitanje ovih knjiga može potaknuti djecu da razviju svoju maštu i kreativnost.
Za one koji su više skloni filozofiji, “Misaonost” Friedricha Nietzschea može biti izazov, ali i izvor inspiracije. Njegove ideje o “vječnom povratku” i “nadčovjeku” potiču na dublje razmišljanje o životu, svrsi i osobnoj odgovornosti. Nietzscheova djela često zahtijevaju promišljeno čitanje, ali nagrada je dublje razumijevanje vlastitih uvjerenja i vrijednosti.
Ne možemo zaboraviti ni na “Bajke” braće Grimm, koje su izvor mnogih poznatih priča. Ove bajke nisu samo za djecu; one su bogate simbolikom i često nose dublje poruke o ljudskoj prirodi i moralnim lekcijama. Čitanje bajki može nam pomoći da se povežemo s vlastitim djetinjstvom i naučimo važne životne lekcije.
Kada se radi o hrvatskoj literaturi, “Derviš i smrt” Meše Selimovića je roman koji istražuje duboke teme identiteta, postojanja i ljudske sudbine. Ovaj roman je klasik koji se ne smije propustiti, jer pruža uvid u ljudsku psihu i borbu s vlastitim demonima.
Suvremeni autori također donose nova djela koja trebamo pročitati. Primjerice, “Četrnaesta godina” autorice Tanje Mravak je roman koji istražuje odrastanje i socijalne dinamike u društvu. Ovakva djela nude svježe perspektive i potiču nas na razmišljanje o vlastitim iskustvima i izazovima s kojima se suočavamo.
Na kraju, važno je napomenuti da lektira ne mora biti samo obavezna čitanja. Preporučljivo je istražiti različite žanrove i autore, te pronaći ono što nam najviše odgovara. Bilo da se radi o klasicima ili suvremenim djelima, bitno je da čitanje postane redovita aktivnost u našem životu. Čitanje ne samo da obogaćuje naš um, već i oblikuje naš karakter.
U zaključku, lektire koje treba pročitati obuhvaćaju širok spektar tema i žanrova. Bez obzira na to biramo li klasike ili suvremena djela, važno je da se posvetimo čitanju i istraživanju novih ideja. Svaka pročitana knjiga može biti putovanje koje nas obogaćuje i čini boljim ljudima.
