Kolesterol je masnoća koja se prirodno nalazi u tijelu i ima ključnu ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama, uključujući izgradnju staničnih membrana, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D. Međutim, prekomjerna razina kolesterola može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti i moždani udar. Stoga je važno razumjeti što su granične vrijednosti kolesterola i kako one utječu na naše zdravlje.
Kolesterol se u tijelu transportira putem lipoproteina, a najvažniji među njima su LDL (lipoprotein niske gustoće) i HDL (lipoprotein visoke gustoće). LDL kolesterol često se naziva „lošim“ kolesterolom jer visoke razine mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti. S druge strane, HDL kolesterol se naziva „dobrim“ kolesterolom jer pomaže uklanjanju LDL kolesterola iz krvotoka, čime smanjuje rizik od srčanih problema.
Preporučene granične vrijednosti kolesterola variraju ovisno o različitim zdravstvenim organizacijama, ali općenito se smatra da su sljedeće vrijednosti normalne:
Ukupni kolesterol: manje od 5,2 mmol/L (ili 200 mg/dL)
LDL kolesterol: manje od 3,4 mmol/L (ili 130 mg/dL)
HDL kolesterol: više od 1,0 mmol/L (ili 40 mg/dL za muškarce, 1,3 mmol/L ili 50 mg/dL za žene)
Trigliceridi: manje od 1,7 mmol/L (ili 150 mg/dL)
Ukoliko su razine kolesterola iznad ovih graničnih vrijednosti, to može ukazivati na povećani rizik od srčanih bolesti. Na primjer, kada je LDL kolesterol povišen, može doći do nakupljanja kolesterola u arterijama, što može uzrokovati aterosklerozu, stanje koje može dovesti do srčanog udara ili moždanog udara. S druge strane, nizak HDL kolesterol također predstavlja rizik jer ne može učinkovito ukloniti LDL iz krvi.
Postoje različiti faktori koji mogu utjecati na razinu kolesterola, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, genetiku i starost. Zasićene masti i trans masti, koje se nalaze u prerađenoj hrani, brzim jelima i slatkišima, mogu povećati razinu LDL kolesterola. Preporučuje se smanjenje unosa ovih masti i povećanje unosa zdravih masti, poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju, orašastim plodovima i avokadu.
Tjelesna aktivnost također igra ključnu ulogu u održavanju zdravih razina kolesterola. Redovita tjelovježba pomaže povećati razinu HDL kolesterola i smanjiti razinu LDL kolesterola. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla ili plivanje.
Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, važno je redovito kontrolirati razine kolesterola, osobito ako imate obiteljsku povijest srčanih bolesti ili drugih čimbenika rizika, kao što su visok krvni tlak ili dijabetes. Redovite provjere razina kolesterola mogu vam pomoći u ranoj dijagnostici i sprječavanju potencijalnih zdravstvenih problema.
U slučaju povišenih razina kolesterola, liječnici često preporučuju promjene u načinu života, a ponekad i lijekove. Statini su najčešće korišteni lijekovi za snižavanje razine kolesterola, a djeluju tako da blokiraju enzim koji je potreban za proizvodnju kolesterola u jetri. Važno je napomenuti da lijekovi nisu zamjena za zdrav način života, već se koriste kao dodatak promjenama u prehrani i tjelesnoj aktivnosti.
U zaključku, razumijevanje graničnih vrijednosti kolesterola ključno je za održavanje zdravlja srca i krvnih žila. Kontroliranje razina kolesterola, usvajanje zdrave prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti i redovite medicinske provjere mogu značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti. Uvijek se posavjetujte s liječnikom kako biste dobili individualne preporuke i savjete o zdravlju.
