Hamlet, jedan od najpoznatijih dramatičnih likova Williama Shakespearea, predstavlja složenu osobnost koja se suočava s brojnim moralnim dilemama tijekom cijele drame. Ova pitanja ne samo da oblikuju njegov karakter, nego i postavljaju temeljna etička pitanja koja su relevantna i u suvremenom društvu. U ovom članku istražit ćemo glavne moralne dileme s kojima se Hamlet suočava, a koje duboko utječu na njegovu sudbinu i razvoj radnje.
Jedna od najistaknutijih dilema s kojom se Hamlet suočava jest osvetni motiv. Nakon što sazna da mu je otac ubijen od strane njegovog ujaka Klaudija, Hamlet je suočen s pitanjem: treba li osvetiti smrt svog oca? Ova dilema nije jednostavna, jer osvetni čin nosi sa sobom moralne posljedice. Hamlet se pita je li pravo ubiti, čak i u ime pravde. Njegova introspekcija o ovom pitanju dovodi do filozofskog razmišljanja o prirodi smrti, pravdi i ljudskoj etici.
Hamletova oklijevanja i sumnje također su rezultat njegove introspektivne prirode. On se često preispituje, analizirajući vlastite motive i strahove. Ova analiza ga vodi do pitanja o postojanju, smislu života i smrti. Njegov čuveni monolog “Biti ili ne biti” postavlja temeljna pitanja o postojanju i o tome što znači biti ljudsko biće u svijetu punom patnje i nepravde. Hamlet se suočava s moralnom dilemom: je li bolje trpjeti sve nedaće života ili se suprotstaviti tim nedaćama i riskirati vlastiti život?
Osim toga, Hamlet se suočava s dilemama vezanim uz svoje odnose s drugim likovima, posebno s Ofelijom. Njihova veza postaje složena kada Hamlet sumnja u njezinu odanost i čestitost. On se pita može li joj vjerovati, a istovremeno je i svjestan da bi njezina sudbina mogla biti povezana s njegovim vlastitim odabirima. Hamletova borba s vlastitim emocijama prema Ofeliji dodatno komplikuje njegovu moralnu poziciju, jer se osjeća odgovornim za njezinu sudbinu.
Još jedna važna moralna dilema koja se provlači kroz dramu jest pitanje licemjerja i moralne korupcije. Klaudije, kao novi kralj, predstavlja sve ono što je Hamlet mrzio: laž, prevaru i nepravdu. Hamlet se bori s vlastitim osjećajem nemoći dok promatra kako Klaudije vlada i uživa u plodovima svojih zločina. Ova dilema dovodi do pitanja o tome kako se nositi s nepravednim sustavom i hoće li pojedinac imati snage da se bori protiv njega ili će se prikloniti tom sustavu i postati dio njega.
Na kraju, Hamletova moralna dilema kulminira u trenutku kada odlučuje ubiti Klaudija. Ova odluka nosi sa sobom teške posljedice, ne samo za njega, nego i za cijelo kraljevstvo Danske. U tom trenutku, Hamlet se suočava s pitanjem: je li osvetnički čin opravdan ako dovodi do više štete nego koristi? Ova dilema otvara vrata razmišljanju o prirodi pravde i moralnosti, te o tome kako naše odluke oblikuju svijet oko nas.
Hamletove moralne dileme su univerzalne i izvanvremenske. One nas pozivaju na razmišljanje o našim vlastitim etičkim odlukama i o tome kako se suočavamo s izazovima u životu. Njegova unutarnja borba i složenost karaktera čine ga jednim od najvažnijih likova u književnosti, a njegove dileme nastavljaju inspirirati i izazivati raspravu i danas.
