Feritin je protein koji se nalazi u tijelu i ima ključnu ulogu u skladištenju željeza. Mjerenje razine feritina u krvi može pružiti važne informacije o zdravlju, posebno kod djece, koja su u fazi rasta i razvoja. Razumijevanje referentnih vrijednosti feritina kod djece pomaže liječnicima da procijene stanje željeza u organizmu i prepoznaju potencijalne probleme poput anemije ili nedostatka željeza.
Uobičajeno je da se razine feritina razlikuju prema dobi, spolu i pojedinačnim zdravstvenim stanjima. Općenito, referentne vrijednosti feritina kod djece kreću se od 7 do 140 ng/mL, ali je važno napomenuti da se te vrijednosti mogu razlikovati među različitim laboratorijima. U novorođenčadi, razine feritina su obično više zbog prisutnosti željeza koje je dijete primilo od majke tijekom trudnoće. Kako djeca rastu, razine feritina mogu varirati ovisno o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i općem zdravstvenom stanju.
U dojenčadi, referentne vrijednosti feritina su obično između 25 i 200 ng/mL, dok se kod male djece, u dobi od 1 do 5 godina, te vrijednosti kreću od 7 do 140 ng/mL. U predškolskoj i školskoj dobi, razine feritina bi trebale ostati unutar istih granica, ali je važno pratiti prehranu djece kako bi se osiguralo da unose dovoljno željeza. Osobe koje su na strogoj vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani, ili koje imaju određene zdravstvene probleme, mogu imati niže razine feritina.
Niska razina feritina može ukazivati na nedostatak željeza, što može dovesti do anemije. Simptomi anemije kod djece mogu uključivati umor, slabost, blijedilo, razdražljivost i smanjenu koncentraciju. U takvim slučajevima, važno je konzultirati se s pedijatrom koji može preporučiti odgovarajuće pretrage i, ako je potrebno, savjetovati o prehrambenim promjenama ili suplementima koji mogu pomoći u povećanju razine željeza.
Osim niskih razina feritina, postoje i slučajevi gdje su razine feritina povišene. Povišeni feritin može ukazivati na upalne procese, infekcije ili čak bolesti jetre. U takvim situacijama, liječnici često provode dodatna ispitivanja kako bi utvrdili uzrok povišenih razina feritina i razvili odgovarajući plan liječenja.
Važno je naglasiti da se razine feritina ne bi trebale gledati izolirano. Liječnici često uzimaju u obzir i druge parametre, kao što su razine hemoglobina, hematokrita i ukupnog željeza u serumu, kako bi dobili cjelovitu sliku o statusu željeza u organizmu. Također, neki faktori poput infekcija, kroničnih bolesti ili nedavne traume mogu utjecati na razine feritina, stoga je važno procijeniti sve aspekte zdravlja djeteta.
Roditelji bi trebali biti svjesni važnosti prehrane bogate željezom, posebno kod djece koja su aktivna ili koja se brzo razvijaju. Izvori željeza uključuju crveno meso, ribu, perad, mahunarke, orašaste plodove i tamnozeleno povrće. Također, unos vitamina C može pomoći u apsorpciji željeza, pa je preporučljivo kombinirati izvore željeza s namirnicama bogatim vitaminom C, poput agruma ili crvene paprike.
Kao zaključak, feritin je ključni pokazatelj zdravlja željeza u tijelu, a referentne vrijednosti kod djece variraju ovisno o dobi i drugim faktorima. Redovito praćenje razina feritina i svijest o prehrambenim potrebama mogu pomoći u održavanju optimalnog zdravstvenog stanja djeteta i prevenciji mogućih problema povezanih s nedostatkom ili viškova željeza.
