U današnje vrijeme, pojam “veliki podaci” (big data) postao je sveprisutna tema u poslovnom svijetu i šire. Organizacije diljem svijeta prikupljaju ogromne količine podataka kako bi poboljšale svoje poslovne odluke, unaprijedile korisničko iskustvo i razvile nove proizvode i usluge. Međutim, s rastom količine podataka dolaze i brojni izazovi, osobito kada je u pitanju regulativa i zakonodavni okvir koji upravlja tim podacima.
Jedan od glavnih izazova s kojima se organizacije suočavaju u kontekstu velikih podataka jest usklađivanje s različitim zakonima i propisima koji se razlikuju od zemlje do zemlje. U Europskoj uniji, na primjer, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) postavila je visoke standarde za obradu osobnih podataka. GDPR zahtijeva da organizacije budu transparentne u vezi s načinom na koji prikupljaju, obrađuju i pohranjuju osobne podatke, a korisnici imaju pravo pristupa svojim podacima kao i pravo na brisanje istih. Ova pravila mogu predstavljati značajne prepreke za tvrtke koje se oslanjaju na analizu velikih podataka, jer moraju osigurati da su svi njihovi procesi u skladu s propisima.
Osim GDPR-a, postoje i drugi zakoni koji utječu na obradu podataka. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama, zakoni o zaštiti privatnosti variraju od države do države, što može stvoriti dodatne komplikacije za tvrtke koje posluju na više tržišta. U ovom kontekstu, izazov je održavanje usklađenosti sa svim relevantnim zakonima i regulativama dok se istovremeno nastoji iskoristiti potencijal velikih podataka.
Još jedan značajan izazov s kojim se organizacije suočavaju u vezi s velikim podacima je pitanja sigurnosti. Kako se količina prikupljenih podataka povećava, tako i rizik od cyber napada i neovlaštenog pristupa tim podacima. Organizacije moraju ulagati u sigurnosne mjere, kao što su enkripcija podataka, autentifikacija i redovite sigurnosne provjere, kako bi zaštitile osjetljive informacije. Osim toga, propisi kao što je GDPR zahtijevaju da organizacije prijave sve sigurnosne povrede podataka, što može imati ozbiljne posljedice po reputaciju i financijsku stabilnost tvrtke.
Na razini globalne regulative, postoji pritisak na vlade da razviju jedinstvene smjernice i standarde za upravljanje velikim podacima. Međutim, zbog različitih pravnih okvira, kulturnih razlika i poslovnih praksi, postizanje konsenzusa često je izazovno. Organizacije moraju pratiti promjene u zakonodavnom okviru i biti spremne prilagoditi svoje strategije kako bi ostale u skladu s novim regulativama.
Pored toga, etička pitanja također igraju važnu ulogu u upravljanju velikim podacima. Kako se podaci prikupljaju i koriste, važno je osigurati da se poštuju ljudska prava i privatnost pojedinaca. Organizacije se suočavaju s dilemama kada je u pitanju korištenje podataka za analizu i donošenje odluka, a često je potrebno pronaći ravnotežu između poslovnih ciljeva i etičkih standarda.
Ukratko, regulative i izazovi vezani uz velike podatke predstavljaju kompleksan skup pitanja s kojima se organizacije suočavaju. Od usklađivanja s propisima poput GDPR-a do osiguravanja sigurnosti podataka i rješavanja etičkih dilema, tvrtke moraju razviti sveobuhvatne strategije za upravljanje velikim podacima. U svijetu koji se brzo mijenja, prilagodljivost i proaktivno pristupanje ovim izazovima bit će ključni za uspjeh organizacija koje žele iskoristiti potencijal velikih podataka.
