Načelo zakonitosti je temeljno načelo koje prožima cijeli pravni sustav, a posebno se ističe u području kriminalističkog i krivičnog prava. Ova ideja podrazumijeva da se svi postupci, od istraživanja do suđenja, moraju provoditi u skladu s važećim zakonima. Načelo zakonitosti osigurava da su svi građani jednaki pred zakonom i da se nijedna osoba ne može kažnjavati ili istraživati bez pravnog temelja. U ovom članku istražit ćemo kriminalistički i krivično procesni značaj ovog načela, kao i njegovu ulogu u očuvanju pravne sigurnosti i zaštiti ljudskih prava.
Osnovna svrha načela zakonitosti je zaštita građana od samovolje i zloupotrebe vlasti. U demokratskim društvima, gdje se pravna država smatra jednim od najvažnijih postignuća, načelo zakonitosti jamči da se svi zakoni moraju poštovati i primjenjivati ravnomjerno. U kontekstu kriminalističkog postupka, to znači da policija i druge istražne agencije ne mogu provoditi istragu ili prikupljati dokaze na nezakonit način. Svaka akcija koja nije u skladu s zakonom može rezultirati nevažećim dokazima, što može značajno utjecati na ishod suđenja.
Kada govorimo o krivičnom procesnom pravu, načelo zakonitosti osigurava da se svaki optuženik može braniti u okviru zakonskih okvira. Optužbe moraju biti jasno definirane i potkrijepljene zakonima koji su na snazi u trenutku kada je djelo počinjeno. Ovo načelo također znači da nijedna osoba ne može biti kažnjena za djelo koje nije izričito definirano kao kazneno djelo u zakonu, što je ključno za očuvanje pravne sigurnosti.
Načelo zakonitosti također ima značajnu ulogu u zaštiti ljudskih prava. U skladu s ovim načelom, svi građani imaju pravo na pravično suđenje, koje uključuje pravo na obranu i pravo na pristup pravdi. Ovo načelo predstavlja prepreku za proizvoljna uhićenja i zadržavanja, jer nijedna osoba ne može biti lišena slobode bez valjanog pravnog razloga. U tom smislu, načelo zakonitosti ne samo da štiti pojedince od zloupotrebe vlasti, već i osigurava da pravni sustav djeluje u skladu s etičkim i moralnim normama društva.
U okviru kriminalističkog istraživanja, poštivanje načela zakonitosti omogućava da se svi dokazi prikupljaju na način koji je u skladu sa zakonom. Policija, na primjer, mora imati valjane razloge za provođenje pretrage ili uhićenja, a svi dokazi moraju biti prikupljeni uz poštivanje prava osumnjičenika. Ovo ne samo da osigurava pravičnost postupka, već i jača povjerenje javnosti u pravosudni sustav. Ako građani vjeruju da se zakoni poštuju i da su njihova prava zaštićena, to će povećati njihovu suradnju s pravosudnim tijelima, što je ključno za efikasno rješavanje kriminala.
Osim toga, načelo zakonitosti igra važnu ulogu u međunarodnom pravu. Mnoge međunarodne konvencije i deklaracije, poput Europske konvencije o ljudskim pravima, uključuju odredbe koje se odnose na načelo zakonitosti i njegovu primjenu u kaznenim postupcima. Ove međunarodne norme služe kao smjernice za nacionalne pravne sustave i potiču države da osiguraju da njihovi zakoni i postupci budu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava.
U zaključku, načelo zakonitosti ima dubok i sveobuhvatan značaj u kriminalističkom i krivičnom postupku. Ono jamči da se svi postupci moraju provoditi u skladu s zakonom, štiti ljudska prava i osigurava pravnu sigurnost. Bez ovog načela, pravosudni sustav bi bio izložen samovolji i zloupotrebi vlasti, što bi dovelo do gubitka povjerenja građana u pravdu i pravnu državu. Stoga je od suštinske važnosti da se načelo zakonitosti dosljedno primjenjuje i održava u svim fazama kaznenog postupka, kako bi se osigurala pravičnost i zaštita prava svih građana.
