Pustinje su jedne od najsušenijih i najneugodnijih staništa na Zemlji, a njihovo postojanje oblikuje mnoge aspekte ekologije, klime i čak ljudske civilizacije. Dok se većina ljudi često sjeća velikih pustinja poput Sahare u Africi ili pustinje Gobi u Aziji, postoje neki kontinenti koji se mogu pohvaliti time da imaju vrlo malo ili gotovo nikakve pustinje. U ovom članku istražit ćemo koji su to kontinenti s najmanje pustinja, a također ćemo se osvrnuti na uzroke i posljedice nedostatka ovih sušnih područja.
Prvo, moramo definirati što zapravo podrazumijevamo pod pojmom ‘pustinja’. Prema klimatskim standardima, pustinja se definira kao područje koje prima manje od 250 mm oborina godišnje. Ova suha područja često imaju ekstremne temperature, s vrućim danima i hladnim noćima. Pustinje su važna staništa za mnoge specijalizirane biljke i životinje koje su se prilagodile tim sušnim uvjetima.
Kada govorimo o kontinentima s najmanje pustinja, prvo što nam pada na pamet je Europa. Europa je poznata po svojoj umjerenoj klimi koja omogućava raznolikost ekosustava. Tijekom povijesti, Europa je bila domaćin mnogim civilizacijama koje su se razvijale u plodnim dolinama i uz rijeke. Nedostatak pustinja u Europi može se pripisati njezinom geografskom položaju, raznolikim klimatskim uvjetima i velikim količinama oborina koje se javljaju tijekom cijele godine. Osim toga, Europa se može pohvaliti bogatstvom rijeka i jezera koji dodatno pridonose vlažnosti tla.
Drugi kontinent koji se može smatrati gotovo bez pustinja je Antarktika. Iako je Antarktika pokrivena ledom, a ne pijeskom, ona se tehnički može smatrati pustinjom zbog svoje izuzetno niskih razina oborina. Ova suha klima, uz ekstremne temperature, stvara uvjete koji su slični onima u klasičnim pustinjama. Međutim, zbog svoje ledene površine, Antarktika ne ispunjava tipične karakteristike pustinja kakve znamo iz drugih dijelova svijeta.
Osim Europe i Antarktike, još jedan kontinent s malo pustinja je Južna Amerika. Iako Južna Amerika ima neke poznate pustinje, poput Atacama, koja je jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, većina kontinenta ima umjerenu klimu i plodne regije, posebno u središnjim i istočnim dijelovima. S obzirom na tu raznolikost, Južna Amerika se ne može smatrati kontinentom bogatim pustinjama, pogotovo kada se usporedi s drugim kontinentima poput Afrike ili Azije, gdje su pustinje mnogo rasprostranjenije.
Pustinje imaju značajan utjecaj na globalnu klimu i ekosustave. One djeluju kao prirodni sustavi za skladištenje ugljika i igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. U područjima s malo pustinja, kao što su Europa i dijelovi Južne Amerike, biljni i životinjski svijet je bogatiji i raznolikiji, što pridonosi biološkoj raznolikosti i stabilnosti ekosustava.
U zaključku, kontinenti s najmanje pustinja, kao što su Europa, Antarktika i dijelovi Južne Amerike, nude jedinstvene ekološke prednosti i resurse. Razumijevanje ovih područja može nam pomoći da bolje cijenimo prirodne raznolikosti i izazove s kojima se suočavamo u očuvanju našeg okoliša. Pustinje su fascinantne, ali jednako tako, regije s malo ili nimalo pustinja imaju svoju posebnu vrijednost i značaj u globalnom ekosustavu.
