Marija, majka Isusa Krista, u kršćanskoj tradiciji zauzima posebno mjesto, a mnogi blagdani i običaji posvećeni njoj svjedoče o dubokom poštovanju koje vjernici gaje prema njoj. U Hrvatskoj su marijini blagdani često prožeti lokalnim tradicijama i običajima, koji se prenose s generacije na generaciju. Ovi blagdani ne samo da imaju duhovno značenje, već su i prilika za okupljanje obitelji i zajednice, kao i za očuvanje kulturne baštine.
Jedan od najpoznatijih marijinih blagdana je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, koji se slavi 15. kolovoza. Ovaj blagdan, poznat i kao Velika Gospa, obilježava trenutak kada je Marija uznesena na nebo. U mnogim hrvatskim mjestima, osobito onima uz more, održavaju se procesije i mise na otvorenom, a vjernici često donose cvijeće i svijeće kao znak poštovanja. U nekim krajevima, običaj je pripremati posebne kolače i jela za ovu prigodu, čime se dodatno obogaćuje blagdanska atmosfera.
Pored Velike Gospe, postoji i blagdan Marije Majke Crkve, koji se slavi u ponedjeljak nakon Duhova. Ovaj blagdan naglašava ulogu Marije kao majke svih vjernika, a u crkvama se organiziraju posebne molitve i mise. U zajednicama se često organiziraju i susreti za obitelj, gdje se razmjenjuju iskustva i potiče duhovni rast.
Osim blagdana, postoje i razni običaji vezani uz Mariju, koji se prakticiraju tijekom godine. Jedan od takvih običaja je molitva krunice, koja se često izgovara u obiteljskom okruženju, posebno tijekom mjeseca svibnja, koji je posvećen Mariji. Tijekom ovog mjeseca, mnoge obitelji organiziraju zajedničke molitve, a u crkvama se održavaju posebne mise i procesije. Ovaj običaj jača obiteljsku povezanost i potiče zajedništvo među vjernicima.
U nekim dijelovima Hrvatske, postoji običaj posvećen svibnju, koji se naziva „Marijine pobožnosti“. Tijekom svibnja, u mnogim crkvama i kapelicama održavaju se posebne pobožnosti u čast Mariji, gdje se pjeva, mole i priređuju posebni programi za djecu. Ovi događaji često uključuju i izradu cvjetnih aranžmana, koji simboliziraju ljepotu i čistoću Marijinog lika.
Osim toga, u mnogim mjestima postoji običaj ukrašavanja Marijinih kipova i slika cvijećem i svijećama, što dodatno naglašava pobožnost prema Mariji. Ovi običaji često uključuju i zajedničke ručkove ili večere nakon molitvenih okupljanja, gdje se obitelj i prijatelji okupljaju kako bi proslavili zajedništvo i duhovnost.
Svake godine, posebno u svibnju i kolovozu, organiziraju se hodočašća na poznate marijanske lokacije, poput Marije Bistrice ili Sinja, gdje se okupljaju tisuće vjernika. Ova hodočašća nisu samo duhovna iskustva, već i prilika za druženje i zajedničko slavlje. Ljudi iz raznih dijelova Hrvatske dolaze kako bi se pomolili i odali počast Mariji, a uz to se često organiziraju i kulturni programi, koji uključuju pjesme, plesove i predstave.
U zaključku, marijini blagdani i običaji u Hrvatskoj predstavljaju važan dio vjerskog i kulturnog identiteta. Oni ne samo da jačaju vjeru i duhovnost, već i potiču zajedništvo unutar obitelji i zajednice. Kroz različite tradicije, okupljanja i pobožnosti, vjernici imaju priliku izraziti svoju odanost Mariji i očuvati bogatu baštinu koja se prenosi s generacije na generaciju. Ovi običaji su više od samog rituala; oni su način života koji jača veze među ljudima i daje smisao njihovim životima.
