Prometni prekršaji predstavljaju ozbiljan problem u svakom društvu, a Hrvatska nije iznimka. U posljednjim godinama, povećani broj vozila na cestama, ali i nedovoljna edukacija vozača, doprinose porastu prometnih prekršaja. Ovaj članak istražuje najčešće prometne prekršaje u Hrvatskoj, njihovu pravnu regulativu, te posljedice koje oni imaju na vozače i ceste.
Jedan od najčešćih prekršaja u Hrvatskoj je prekoračenje brzine. Prema podacima Policijske uprave, brzina je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća. Vozači često ne poštuju ograničenja brzine, posebno na autocestama, gdje je osjećaj sigurnosti veći. Kazne za prekoračenje brzine variraju ovisno o tome koliko je brzina prekoračena, a mogu iznositi od nekoliko stotina kuna do više od tisuću kuna, što u europskoj valuti iznosi od 70 do 130 eura.
Osim brzine, vožnja pod utjecajem alkohola također je jedan od ozbiljnih prometnih prekršaja. Hrvatska ima stroge zakone o vožnji u alkoholiziranom stanju, a nulta tolerancija za vozače mlađe od 24 godine i profesionalne vozače dodatno naglašava ozbiljnost ovog prekršaja. Kazne za vožnju pod utjecajem alkohola mogu doseći i nekoliko tisuća kuna, a vozači mogu izgubiti vozačku dozvolu na određeno vrijeme.
Nadalje, nepropisno parkiranje također je čest prekršaj. U gradovima kao što su Zagreb, Split ili Rijeka, problemi s parkiranjem su svakodnevica, a vozači često ostavljaju svoja vozila na mjestima gdje to nije dopušteno. Za nepropisno parkiranje, vozači se suočavaju s novčanim kaznama koje se kreću od 300 do 1500 kuna (40 do 200 eura), ovisno o težini prekršaja i mjestu na kojem je vozilo parkirano.
Prekršaji koji se odnose na korištenje mobitela tijekom vožnje također su u porastu. Iako je korištenje mobitela za vrijeme vožnje zabranjeno, mnogi vozači ne poštuju ovu zabranu, što dovodi do brojnih nesreća. Kazne za ovaj prekršaj također su visoke i mogu doseći do 1000 kuna (130 eura). Uvođenje novih tehnologija, poput hands-free uređaja, pomaže u smanjenju ovog prekršaja, ali još uvijek ostaje problem koji treba riješiti.
Osim navedenih prekršaja, postoje i drugi, poput vožnje bez zaštitnog pojasa, vožnje bez registarskih oznaka, ili vožnje bez važeće vozačke dozvole. Svi ovi prekršaji mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama, kako za vozače, tako i za putnike i pješake. Policija redovito provodi akcije kako bi smanjila broj prometnih prekršaja, a vozači se potiču da budu odgovorniji i da poštuju prometne propise.
Važno je napomenuti da prometni prekršaji ne utječu samo na vozače, već i na širu zajednicu. Svaka prometna nesreća može rezultirati ozljedama ili smrću, a time i emocionalnim i financijskim posljedicama za obitelji i prijatelje žrtava. Također, prometni prekršaji povećavaju troškove zdravstvenog sustava i osiguravajućih kuća, što dugoročno utječe na cijelo društvo.
Za kraj, važno je naglasiti da je edukacija ključna u smanjenju broja prometnih prekršaja. Vozači bi trebali biti svjesni posljedica svojih postupaka i educirati se o prometnim pravilima i sigurnosti na cesti. Samo zajedničkim naporima možemo smanjiti broj prometnih prekršaja i učiniti naše ceste sigurnijima za sve sudionike u prometu.
