Izbori 2020. godine u Hrvatskoj održani su 5. srpnja i bili su važna prekretnica u političkom životu zemlje. Ovi izbori održali su se u vrijeme pandemije COVID-19, što je dodatno utjecalo na način vođenja kampanje i izlaznost birača. U ovom članku analizirat ćemo rezultate izbora, što oni znače za budućnost Hrvatske, kao i ključne trenutke koji su obilježili ovu izbornu bitku.
Prema službenim podacima, na izborima je sudjelovalo oko 46,5% birača, što je značajno manje od izlaznosti na prethodnim izborima. Mnogi faktori doprinijeli su ovoj nižoj izlaznosti, uključujući strah od zaraze koronavirusom, kao i apstinenciju mladih birača koji su se osjećali isključeno iz političkog procesa. Unatoč tim izazovima, izbori su prošli bez većih incidenata, a rezultati su bili jasni.
Glavna politička snaga u zemlji, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), predvođena Andrejem Plenkovićem, osvojila je najviše glasova. HDZ je dobio 66 mandata u Saboru, dok je njihova koalicija s manjinskim strankama osigurala dodatna mjesta. Plenković je istaknuo kako je rezultat potvrda povjerenja birača u njegovu vladu i politiku koju vodi. Njihovi glavni konkurenti, Socijaldemokratska partija (SDP), predvođeni Davorom Bernardićem, osvojili su 41 mandat. Iako je SDP postigao bolje rezultate nego na prethodnim izborima, nije uspio ostvariti značajniji iskorak prema vlasti.
Osim HDZ-a i SDP-a, značajnu ulogu na izborima imali su i manji politički akteri. Stranka Možemo! ostvarila je veliki uspjeh, osvojivši 7 mandata, čime je postala treća politička snaga u Saboru. Ova stranka, koja se fokusira na pitanja ekologije, ljudskih prava i društvene pravde, privukla je pažnju mladih birača te je pokazala da postoji prostor za nove ideje i pristupe u hrvatskoj politici.
Jedan od ključnih trenutaka izbora bio je i porast podrške manjinskim strankama, koje su osvojile značajan broj glasova. To pokazuje promjenu u percepciji i potrebama hrvatskog društva, koje postaje sve više otvoreno za različite perspektive i interese. Iako su rezultati izbora pokazali dominaciju HDZ-a, prisutnost manjih stranaka može značajno utjecati na buduće političke odluke i koalicije.
Kada govorimo o ekonomskim pitanjima, izbori su se održali u kontekstu globalne krize uzrokovane pandemijom. Mnogi birači su se plašili za svoju ekonomsku budućnost, a teme poput zapošljavanja, zdravstva i socijalne sigurnosti bile su u središtu predizbornih rasprava. Plenković je obećao nastavak reformi i jačanje gospodarstva, dok su opozicijske stranke često kritizirale njegovu vladu zbog nedovoljnih mjera za pomoć građanima koji su najviše pogođeni krizom.
Rezultati izbora 2020. godine donijeli su i određene promjene u političkoj dinamici. HDZ je nastavio s politikom koja je do sada bila uspješna, dok je SDP suočen s izazovom preispitivanja svoje strategije i vođenja. Mnogi analitičari predviđaju da bi se stranka mogla okrenuti prema novim liderima ili idejama kako bi ponovno privukla birače koji su se udaljili od njih.
U zaključku, rezultati izbora 2020. godine u Hrvatskoj predstavljaju značajnu prekretnicu u političkom životu zemlje. Iako je HDZ osvojio većinu mandata, prisutnost manjih stranaka i promjena u biračkim navikama ukazuje na to da hrvatsko društvo postaje sve više dinamično i otvoreno za nove pristupe. Kako će se politička scena razvijati u sljedećim godinama, ostaje za vidjeti, ali jedno je sigurno – izbori su pokazali da građani traže promjene i nove ideje za budućnost Hrvatske.
