Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj postala je tema od velikog značaja u posljednjim godinama, ne samo zbog utjecaja na zdravlje pojedinaca, već i zbog globalnog problema rezistencije na antibiotike. Naime, prekomjerna i neodgovorna upotreba ovih lijekova može dovesti do razvoja bakterija otpornih na liječenje, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju. U ovom članku analizira se trenutna situacija u vezi s potrošnjom antibiotika u Hrvatskoj, njezini uzroci, posljedice te mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila njihova upotreba.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska se nalazi u srednjem rasponu potrošnje antibiotika u Europi. Iako je potrošnja smanjena u posljednjih nekoliko godina, još uvijek postoje značajne razlike u potrošnji među različitim regijama i među različitim skupinama pacijenata. Najčešće korišteni antibiotici u Hrvatskoj su penicilini, cefalosporini i makrolidi. Ova skupina lijekova koristi se za liječenje raznih bakterijskih infekcija, uključujući infekcije dišnog sustava, mokraćnog sustava te kožne infekcije.
Jedan od glavnih uzroka prekomjerne potrošnje antibiotika je to što se često propisuju za virusne infekcije, protiv kojih su antibiotici neučinkoviti. To može biti rezultat nedostatka informacija među pacijentima, ali i pritiska koji liječnici osjećaju s obzirom na očekivanja pacijenata. Također, neodgovarajuća upotreba antibiotika u veterini i stočarstvu može pridonijeti razvoju rezistencije, a to se dalje prenosi na ljude kroz prehrambeni lanac. U Hrvatskoj se, nažalost, i dalje može primijetiti praksa samoliječenja i kupovine antibiotika bez recepta, što dodatno komplicira situaciju.
Posljedice visoke potrošnje antibiotika su ozbiljne. Osobe koje su izložene čestoj upotrebi antibiotika riskiraju razvoj otpornosti na njih, što može otežati liječenje čak i najjednostavnijih infekcija. Ova situacija može dovesti do povećanih troškova zdravstvene zaštite, duljeg trajanja bolesti, pa čak i smrti u ekstremnim slučajevima. Osim toga, antibiotici imaju i svoje nuspojave, koje mogu uključivati alergijske reakcije i negativan utjecaj na crijevnu floru.
Kako bi se smanjila potrošnja antibiotika i borila protiv rezistencije, Hrvatska je poduzela niz mjera. Jedna od ključnih inicijativa je održavanje edukacijskih kampanja za liječnike i pacijente o pravilnoj upotrebi antibiotika. Također, razvijen je nacionalni akcijski plan za smanjenje potrošnje antibiotika, koji uključuje praćenje i analizu potrošnje, kao i uvođenje smjernica za propisivanje antibiotika. U zdravstvenim ustanovama provode se programi optimizacije antibiotika, koji se fokusiraju na pravilno dijagnosticiranje i liječenje infekcija.
Pored toga, značajnu ulogu u smanjenju potrošnje antibiotika imaju i apoteke, koje igraju važnu ulogu u obrazovanju pacijenata o rizicima samoliječenja i važnosti korištenja antibiotika samo kada je to zaista potrebno. Uključivanje svih dionika u zdravstvu ključno je za postizanje održivih rezultata.
U zaključku, potrošnja antibiotika u Hrvatskoj je izazov koji zahtijeva zajednički napor svih aktera u zdravstvenom sustavu. Samo kroz obrazovanje, odgovornu praksu i provedbu učinkovitih mjera možemo smanjiti rizik od rezistencije na antibiotike i osigurati da ovi važni lijekovi ostanu učinkoviti za buduće generacije. Zdravstveni sustav, pacijenti i svi dionici trebaju raditi zajedno kako bi se osiguralo da se antibiotici koriste pravilno i odgovorno.