Sovjetski Savez, poznat kao SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), bio je jedna od najvećih država u povijesti, kako po površini, tako i po broju stanovnika. Osnovan 1922. godine, Sovjetski Savez je bio multinacionalna država koja se sastojala od 15 republika, uključujući Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju, Kazahstan, Litvaniju, Latviju, Estoniju i mnoge druge. Tijekom svog postojanja, broj stanovnika Sovjetskog Saveza varirao je zbog različitih društvenih, političkih i ekonomskih faktora koji su utjecali na život ljudi unutar ovog ogromnog teritorija.
Na vrhuncu svoje moći, u 1989. godini, Sovjetski Savez je imao oko 286 milijuna stanovnika, što ga čini jednim od najnaseljenijih država tog vremena. Ovaj broj uključivao je različite etničke skupine, kulture i jezike, što je Sovjetski Savez činilo jedinstvenim, ali i izazovnim za upravljanje. Stanovništvo je bilo razmjerno nerazmjerno raspoređeno, s najvećim koncentracijama u urbanim sredinama kao što su Moskva, Lenjingrad (danas Sankt Peterburg) i Kijev, dok su ruralna područja često bila manje naseljena.
Demografski podaci su se također mijenjali tijekom vremena zbog raznih ratova, uključujući Drugi svjetski rat, koji je imao devastirajući učinak na stanovništvo. Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo više od 20 milijuna sovjetskih građana, što je značajno utjecalo na demografske trendove. Nakon rata, Sovjetski Savez se suočio s velikim izazovima u obnovi i ponovnom naseljenju, što je dodatno utjecalo na broj stanovnika.
U periodu nakon rata, Sovjetski Savez je doživio demografski porast, potaknut industrijalizacijom i urbanizacijom. Mnogi su ljudi migrirali u industrijska središta u potrazi za boljim životom, što je rezultiralo brzim rastom urbanog stanovništva. Ova urbanizacija je također dovela do promjena u strukturi obitelji i životnim stilovima, dok su se tradicionalne vrijednosti počele prilagođavati novim uvjetima.
Osim unutarnjih migracija, Sovjetski Savez je također bio domaćin velikom broju imigranata iz drugih zemalja, posebice iz zemalja socijalističkog bloka. Ova etnička raznolikost dovela je do bogate kulturne mješavine, ali i do sukoba i napetosti između različitih grupa, što je s vremenom postalo jedan od ključnih izazova za održavanje jedinstva unutar države.
U kasnim 1980-im, pod vodstvom Mihaila Gorbačova, došlo je do promjena u politici i društvu, poznatih kao perestrojka i glasnost, koje su dovele do povećanih zahtjeva za autonomijom i neovisnošću unutar republika. Ove promjene, zajedno s ekonomskim teškoćama, rezultirale su smanjenjem broja stanovnika, jer su mnogi ljudi napustili svoje domove u potrazi za boljim životnim uvjetima.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, broj stanovnika u novonastalim državama nastavio je varirati. Mnoge su republike, poput Ukrajine i Baltika, doživjele značajne demografske promjene, s padom broja stanovnika uslijed emigracije, smanjenja nataliteta i drugih društvenih faktora. S druge strane, Rusija je i dalje ostala najveća država po broju stanovnika, ali se i ona suočila s izazovima smanjenja populacije zbog niza ekonomskih i socijalnih problema.
U današnje vrijeme, broj stanovnika bivših sovjetskih republika i dalje se proučava i analizira. Različite države suočavaju se s različitim izazovima, od demografske starenja do iseljavanja mladih ljudi u potrazi za boljim životnim prilikama. Iako Sovjetski Savez više ne postoji, njegovo nasljeđe i dalje utječe na demografske trendove i političke odnose u regiji.
