U Hrvatskoj se sustav zdravstva suočava s mnogim izazovima, a jedan od ključnih problema je i broj kreveta u bolnicama. Ova tema postaje sve važnija, posebno u kontekstu povećanja broja pacijenata, starenja populacije i pritiska na zdravstvene resurse. Broj kreveta u bolnicama izravno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi, a svaka država nastoji pronaći optimalan broj koji će zadovoljiti potrebe svojih građana. U ovom članku analizirat ćemo trenutnu situaciju vezanu uz broj kreveta u hrvatskim bolnicama, uzimajući u obzir povijesni kontekst, statističke podatke te buduće projekte i planove.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska ima nešto manje od 30.000 bolničkih kreveta, što na prvi pogled može izgledati kao zadovoljavajući broj. Međutim, kada se ovaj broj usporedi s brojem stanovnika i potrebama zdravstvenog sustava, postaje jasno da postoje značajni nedostaci. Naime, prema Europskoj uniji, preporučeni broj kreveta po 1.000 stanovnika iznosi između 4 i 6. U Hrvatskoj taj broj iznosi otprilike 7,5, što ukazuje na to da imamo više kreveta nego što je prosjek u EU, ali to ne znači nužno i bolju zdravstvenu skrb, jer se kvaliteta usluga ne mjeri samo brojem kreveta.
Osim toga, važno je napomenuti da broj kreveta nije jedini faktor koji utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi. Kvaliteta opreme, edukacija medicinskog osoblja, dostupnost specijalista, kao i organizacija rada u bolnicama, jednako su važni. U mnogim slučajevima, bolnice imaju dostupne krevete, ali nedostaje medicinskog osoblja koje bi moglo pružiti potrebnu njegu i pažnju pacijentima. To često dovodi do preopterećenja zaposlenika, što može negativno utjecati na kvalitetu usluge.
Još jedan važan aspekt koji treba razmotriti je geografska raspodjela bolničkih kreveta. Naime, u urbanim sredinama, poput Zagreba, Splita ili Rijeke, postoji veći broj bolničkih kreveta i specijaliziranih ustanova, dok ruralna područja često pate od nedostatka zdravstvenih usluga. Ova nejednakost može dovesti do dodatnih problema, jer stanovnici udaljenih područja imaju otežan pristup zdravstvenoj skrbi. U tom kontekstu, važno je da se zdravstveni resursi ravnomjerno rasporede kako bi svi građani imali jednake šanse za kvalitetnu zdravstvenu njegu.
Osim postojećih bolničkih kapaciteta, Hrvatska se suočava s izazovima vezanim uz planiranje i izgradnju novih bolnica. U proteklim godinama, neke bolnice su modernizirane, ali još uvijek postoji potreba za novim kapacitetima, osobito u specijaliziranim područjima poput onkologije, neurologije i gerijatrije. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo zdravstva rade na projektima koji uključuju izgradnju novih bolnica i obnovu postojećih objekata, s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge i povećanja broja kreveta. Ovi projekti često zahtijevaju velika ulaganja, koja se mjere milijunima eura, ali su nužni kako bi se osigurala bolja zdravstvena skrb za sve građane.
U kontekstu trenutne pandemije COVID-19, pitanje broja kreveta u bolnicama postalo je još hitnije. Tijekom pandemije, mnoge bolnice su se suočile s preopterećenjem, a broj kreveta na intenzivnoj njezi bio je ključan faktor u borbi protiv virusa. Ovo je dodatno naglasilo potrebu za povećanjem kapaciteta i poboljšanjem zdravstvene infrastrukture. Na temelju iskustava iz pandemije, zdravstveni sustav u Hrvatskoj treba unaprijediti kako bi se mogao lakše nositi s budućim krizama.
U zaključku, broj kreveta u hrvatskim bolnicama predstavlja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup. Iako su statistike o broju kreveta u usporedbi s europskim standardima zadovoljavajuće, kvaliteta zdravstvene skrbi ovisi o mnogim drugim faktorima. S obzirom na demografske promjene, potrebu za specijaliziranim uslugama i izazove s kojima se zdravstveni sustav suočava, nužno je ulagati u modernizaciju i razvoj infrastrukture kako bi se osigurala bolja zdravstvena skrb za sve građane Hrvatske.
