Džibuti je mala država smještena na rogu Afrike, koja se graniči s Eritrejom, Etiopijom i Somalijom, te ima izlaz na Crveno more i Adenski zaljev. Ova zemlja, iako geografski skromna, ima bogatu povijest i kulturu, a broj stanovnika Džibutija predstavlja zanimljivo poglavlje u razumijevanju ove regije. Prema najnovijim procjenama, Džibuti ima oko 900.000 stanovnika, što ga čini jednom od najmanje naseljenih zemalja u Africi. Ova brojka može varirati ovisno o izvoru, ali općenito se slaže da se stanovništvo Džibutija kreće u tom rasponu.
Džibuti je poznat po svojoj strateškoj lokaciji koja ga čini ključnom točkom za međunarodnu pomorsku trgovinu. U posljednjih nekoliko godina, Džibuti je postao popularno mjesto za strane vojne baze i logističke centre, što dodatno utječe na demografske promjene u zemlji. Mnogi radnici iz drugih dijelova Afrike dolaze u Džibuti u potrazi za poslom, što može utjecati na ukupni broj stanovnika.
Stanovništvo Džibutija je vrlo raznoliko i uključuje različite etničke skupine, među kojima su najistaknutije Afar i Issa, koji čine većinu populacije. Osim njih, u Džibutiju žive i manji postotci drugih etničkih zajednica, uključujući Arape, Somalijce i Europljane. Ova etnička raznolikost doprinosi bogatoj kulturi Džibutija, koja je mješavina tradicija, jezika i običaja. Glavni jezik koji se govori u zemlji je arapski, dok se francuski također koristi, posebno u administraciji i obrazovanju.
U Džibutiju postoji niz demografskih izazova koji utječu na kvalitetu života stanovnika. Zemlja se suočava s problemima poput visoke stope nezaposlenosti, posebno među mladima, te nedostatkom osnovnih usluga poput obrazovanja i zdravstvene zaštite. Naime, iako se u posljednje vrijeme ulaže u razvoj infrastrukture i obrazovanja, mnogi građani još uvijek nemaju pristup osnovnim potrebama, što dovodi do socijalnih i ekonomskih nejednakosti.
Jedan od važnih aspekata demografskih promjena u Džibutiju je i migracija. Mnogi ljudi iz okolnih zemalja dolaze u Džibuti u potrazi za boljim životnim uvjetima. Ova migracija može pozitivno utjecati na gospodarstvo, ali i stvoriti napetosti među lokalnim stanovništvom. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da je Džibuti domaćin brojnim izbjeglicama, posebno iz Somalije, što dodatno komplicira demografsku sliku zemlje.
U posljednjih nekoliko godina, Džibuti je doživio određeni ekonomski rast, zahvaljujući razvoju infrastrukture i ulaganjima u transport i logistiku. Ovaj rast može imati dugoročne posljedice na demografske promjene, jer bi poboljšanje ekonomskih uvjeta moglo privući još više ljudi u zemlju. Međutim, važno je da se vlada Džibutija fokusira na održivi razvoj i osiguranje da svi građani imaju koristi od ovog rasta.
Uz sve ove izazove, Džibuti ima i značajan potencijal za razvoj. Njegova strateška lokacija, mlada populacija i bogati resursi mogu poslužiti kao temelj za budući rast. Razumijevanje demografskih promjena i kretanja stanovništva ključno je za planiranje i implementaciju politika koje će omogućiti Džibutiju da iskoristi svoje prednosti, dok istovremeno rješava postojeće probleme.
U zaključku, broj stanovnika Džibutija može se činiti malim u usporedbi s mnogim drugim zemljama, ali je važno uzeti u obzir sve demografske, ekonomske i socijalne aspekte koji oblikuju ovu zemlju. Džibuti je mjesto koje se suočava s brojnim izazovima, ali i prilikama, a njegovo stanovništvo igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti ovog zanimljivog dijela svijeta.
