Arhitektura je jedna od najtraženijih i najuzbudljivijih disciplina koje privlače mnoge mlade ljude. Kao polje koje kombinira umjetnost i znanost, arhitektura nudi brojne mogućnosti za kreativno izražavanje, ali i za rješavanje kompleksnih problema u urbanom planiranju i dizajnu. No, kako bi se postalo studentom arhitekture, potrebno je zadovoljiti određene kriterije, među kojima su bodovi za upis na odgovarajući fakultet.
Bodovi za upis u arhitektonsku školu ovise o nekoliko faktora, uključujući specifične zahtjeve fakulteta, kao i rezultate državne mature. U Hrvatskoj, većina arhitektonskih fakulteta koristi bodovni sustav koji se temelji na ocjenama iz predmeta koji su relevantni za arhitekturu, kao što su likovna kultura, matematika i fizika. Stoga, da biste se pripremili za prijem, važno je posvetiti se tim predmetima i postići što bolje rezultate.
Na primjer, Fakultet arhitekture u Zagrebu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu imaju specifične kriterije za prijem. U pravilu, za upis na arhitekturu potrebna su visoka postignuća u predmetima koji se smatraju relevantnima za ovu struku. Ukupno bodova potrebnih za upis može varirati iz godine u godinu, ali obično se kreće između 300 i 400 bodova, ovisno o konkurenciji i broju prijavljenih studenata.
Osim rezultata na maturi, neki fakulteti također nude dodatne bodove za relevantne aktivnosti, kao što su sudjelovanje u likovnim radionicama, natjecanjima ili sličnim aktivnostima. Ove dodatne aktivnosti mogu značajno poboljšati vašu ukupnu bodovnu ocjenu i pomoći vam da se istaknete među ostalim kandidatima. Stoga je preporučljivo aktivno sudjelovati u različitim projektima i radionicama tijekom srednjoškolskog obrazovanja.
Pored toga, važno je napomenuti da arhitektonske škole često provode prijemne ispite koji uključuju praktične testove, kao što su crtanje ili modeliranje, te teorijske ispite. Ovi ispiti dodatno testiraju kreativne sposobnosti i tehničko znanje kandidata, a njihovi rezultati također se uzimaju u obzir prilikom konačne odluke o prijemu.
Financijski aspekt studiranja arhitekture također je važan. Troškovi studija mogu varirati, ali prosječna školarina za državne fakultete kreće se oko 1.500 do 2.000 eura godišnje, dok privatne institucije mogu naplaćivati znatno više. Osim troškova školarine, studenti trebaju uzeti u obzir i dodatne troškove, poput nabavke materijala za rad, knjiga, i troškova životnih potreba. Stoga je preporučljivo planirati unaprijed i istražiti mogućnosti stipendija ili drugih oblika financijske pomoći.
U konačnici, upis u arhitektonsku školu je izazovan proces koji zahtijeva posvećenost i rad. Stvaranje portfolija radova, sudjelovanje u relevantnim aktivnostima i postizanje dobrih rezultata na maturi i prijemnim ispitima ključni su koraci u ovom procesu. Također, važno je ostati informiran o promjenama u sustavu upisa i specifičnim zahtjevima fakulteta na koje se planirate prijaviti.
Za sve one koji razmišljaju o studiju arhitekture, preporučuje se da se unaprijed informiraju o svim potrebnim koracima i pripreme na vrijeme kako bi osigurali svoj uspješan upis. Arhitektura je više od samo studija; to je poziv koji omogućava stvaranje i oblikovanje prostora u kojem ljudi žive, rade i stvaraju, a uspješan upis prvi je korak na tom putu.