Europski parlament je jedan od glavnih institucija Europske unije, a njegov sastav i broj članova odražavaju raznolikost i političku strukturu EU. Ova institucija igra ključnu ulogu u donošenju zakona, nadzoru drugih institucija EU, te predstavljanju interesa građana unutar Unije. Broj članova Europskog parlamenta nije fiksan i može se mijenjati u skladu s promjenama u članicama Europske unije.
Trenutno, Europski parlament broji 705 članova, poznatih kao europarlamentarci. Ovaj broj povećan je nakon Brexita, kada je Velika Britanija napustila EU. Prije Brexita, Europski parlament imao je 751 člana, od kojih je 73 pripadalo britanskim zastupnicima. Nakon što je Velika Britanija napustila Europsku uniju, tih 73 mjesta ostalo je prazno, a preostalih 27 članova raspodijeljeno je među ostalim članicama kako bi se osiguralo pravednije predstavljanje svih država članica.
Distribucija mjesta u Europskom parlamentu temelji se na načelu proporcionalnosti, pri čemu veće zemlje imaju više zastupnika, dok manje zemlje imaju manji broj. Na primjer, Njemačka, kao najbrojnija zemlja EU, ima 96 zastupnika, dok zemlje poput Malte, koja je jedna od najmanjih, ima samo 6 zastupnika. Ova raspodjela ima za cilj osigurati da svi građani Europske unije budu ravnomjerno zastupljeni, bez obzira na veličinu njihove zemlje.
Članovi Europskog parlamenta biraju se svake pet godine na izravnim izborima. Tijekom ovih izbora, građani EU imaju priliku glasovati za stranke ili neovisne kandidate koji će ih predstavljati u Europskom parlamentu. Ovi izbori su važni jer omogućuju građanima da utječu na oblikovanje politika EU i donošenje zakona koji se tiču njihovih života. U trenutnom sazivu, mnoge stranke iz različitih zemalja članica okupljaju se u političke skupine koje olakšavaju zajedničko djelovanje i donošenje odluka.
Osim što sudjeluje u zakonodavnom procesu, Europski parlament također ima važnu ulogu u nadzoru drugih institucija EU, poput Europske komisije. Parlament može postavljati pitanja, zahtijevati izvješća i čak može glasati o povjerenju u Komisiju. Ova kontrolna moć osigurava da institucije EU rade u interesu građana i da su odgovorne za svoje postupke.
Osim političkih funkcija, Europski parlament također promiče i brani ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava unutar i izvan EU. Kroz različite rezolucije i izvješća, parlament može ukazati na kršenja ljudskih prava u zemljama izvan EU i pozvati na akcije. Ova uloga je posebno važna u globalnom kontekstu, gdje se mnoge zemlje suočavaju s izazovima vezanim uz ljudska prava i demokraciju.
U svakom slučaju, broj članova Europskog parlamenta i njihov sastav odražavaju promjene unutar Europske unije, kao i potrebu za prilagođavanjem novim političkim i društvenim izazovima. Kako se EU razvija i suočava s novim izazovima, tako će se i struktura Europskog parlamenta vjerojatno mijenjati kako bi se osigurala odgovarajuća reprezentacija svih građana.
Važno je napomenuti da Europski parlament predstavlja ne samo članice Europske unije, već i njihove građane, čime osigurava da se glasovi svih ljudi u EU čuju i uzimaju u obzir u procesu donošenja odluka. Ovaj demokratski pristup ključan je za jačanje europskog identiteta i suradnje među državama članicama.
