U suvremenom društvu često se suočavamo s pitanjem što je korisno, a što beskorisno. U svakodnevnom životu, mnogi od nas teže maksimalizaciji korisnosti svojih resursa, bilo da se radi o vremenu, novcu ili energiji. No, što se događa kada se suočimo s nečim što na prvi pogled izgleda beskorisno? Može li to “beskorisno” zapravo imati skrivenu vrijednost? U ovom članku istražit ćemo koncept “korisnosti beskorisnog” i kako on može utjecati na naš život.
U svijetu gdje je produktivnost često na cijeni, aktivnosti koje ne donose neposrednu korist često se marginaliziraju. Na primjer, hobiji kao što su slikanje, sakupljanje maraka ili čak čitanje fikcije mogu se smatrati beskorisnima u smislu ekonomske vrijednosti. Međutim, mnogi od nas svjesni su kako upravo te aktivnosti mogu donijeti emocionalno zadovoljstvo, potaknuti kreativnost i pružiti nam izlaz od svakodnevnog stresa. U ovom kontekstu, možemo postaviti pitanje: koliko je važna korisnost koja se ne može mjeriti u novcu?
U psihologiji, koncept “beskorisnog” može biti povezan s pojmom igre. Igra, koja se može činiti besmislenom ili bez cilja, igra ključnu ulogu u razvoju kognitivnih i socijalnih vještina. Djeca koja se igraju razvijaju kreativnost, rješavaju probleme i uče kako surađivati s drugima. Ista logika može se primijeniti i na odrasle; uključivanje u aktivnosti koje se ne smatraju “produktivnima” može doprinijeti našem općem blagostanju i mentalnom zdravlju.
Osim emocionalnih i psiholoških aspekata, postoji i filozofska dimenzija korisnosti beskorisnog. Mnogi filozofi su se bavili pitanjem što znači živjeti ispunjen život. Da li je život ispunjen samo korisnim aktivnostima ili se prava vrijednost može pronaći i u trenucima koji se ne mogu racionalizirati? Mnoge umjetničke forme, od klasične glazbe do suvremene umjetnosti, često se ne mogu mjeriti u tradicionalnim ekonomskim terminima, a opet imaju značajan utjecaj na kulturu i društvo.
U poslovnom svijetu, ponekad se isplati riskirati i ulagati u “beskorisne” projekte. Inovacije se često rađaju iz ideja koje su na prvi pogled neprimjerene ili beskorisne. Startupi koji se bave neobičnim konceptima mogu na kraju revolucionirati tržišta. Razmišljanje izvan okvira i prihvaćanje “beskorisnog” može otvoriti vrata novim mogućnostima i inovacijama.
Također, u kontekstu ekologije, može se raspraviti o korisnosti beskorisnog. Mnoge biljke koje se smatraju korovom mogu imati važnu ulogu u ekosustavima, poboljšavajući tlo ili pružajući stanište za druge vrste. U tom smislu, ono što se često doživljava kao beskorisno može zapravo biti ključno za održivost i ravnotežu u prirodi.
Osim toga, razmatranje korisnosti beskorisnog može nas potaknuti da preispitamo vlastite prioritete. U ubrzanom svijetu, ponekad zaboravljamo na važnost jednostavnih užitaka, poput provođenja vremena s obitelji i prijateljima, uživanja u prirodi ili jednostavno „gubljenja vremena“ na aktivnosti koje ne donose nikakvu materijalnu korist. No, upravo ti trenuci mogu biti najvredniji u našim životima.
Na kraju, korisnost beskorisnog može nas naučiti važnoj lekciji o ravnoteži. U svijetu koji često naglašava produktivnost i učinkovitost, važno je pronaći vrijeme za aktivnosti koje možda nisu korisne u tradicionalnom smislu, ali koje obogaćuju naše živote. Uzimanje trenutka za uživanje u “beskorisnim” stvarima može donijeti radost, inspiraciju i ispunjenje koje je teško mjeriti ili kvantificirati.
U zaključku, korisnost beskorisnog nije samo pitanje ekonomske vrijednosti. Ona obuhvaća emocionalne, psihološke, filozofske i ekološke aspekte našeg postojanja. U svijetu koji često teži kvantificiranju svega, važno je prepoznati i cijeniti one aspekte života koji, iako se mogu činiti beskorisnima, zapravo mogu donijeti najveću vrijednost.
