Majmunske boginje, poznate i kao monkeypox, su virusna bolest koja se prvi put identificirala u laboratorijskim majmunima 1958. godine, dok su prvi slučajevi kod ljudi zabilježeni 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo. Ova bolest je slična varioliji (boginjama) i uzrokovana je virusom iz porodice orthopoxvirus. U posljednje vrijeme, majmunske boginje su ponovno postale predmet interesa zbog povećanog broja slučajeva diljem svijeta, posebno u zemljama koje tradicionalno nisu bile pogođene ovom bolešću. Pitanje koje se često postavlja jest: jesu li majmunske boginje smrtonosne?
Majmunske boginje se prenose s jedne osobe na drugu putem izravnog kontakta s kožnim lezijama, tjelesnim tekućinama ili kapljicama respiratornog sustava zaražene osobe. Također se mogu prenijeti putem kontakta s kontaminiranim predmetima, kao što su posteljina ili odjeća. Većina zaraženih osoba doživljava blage simptome, uključujući groznicu, glavobolju, bolove u mišićima, oticanje limfnih čvorova i osip koji se može razviti u lezije slične onima kod boginja.
Prevalencija smrtonosnih ishoda povezanih s majmunskim boginjama varira, ali se općenito smatra da su smrtnost i ozbiljnost bolesti mnogo niže nego kod klasične variolije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smrtnost od majmunskih boginja može doseći između 1% i 10%, ovisno o soju virusa i zdravstvenom stanju zaražene osobe. U većini slučajeva, smrtnost je viša kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, kao i kod djece i trudnica.
U posljednjih nekoliko godina, pojavili su se novi sojevi virusa koji su uzrokovali brži porast slučajeva. Moderna medicina i zdravstveni sustavi su se osposobili za upravljanje epidemijama, a postoje i cjepiva koja su se pokazala učinkovitima u prevenciji bolesti. Cjepivo protiv boginja također pruža određenu zaštitu od majmunskih boginja, pa su ljudi koji su cijepljeni protiv boginja manje skloni obolijevanju.
Osim kliničkih aspekata, važno je razmotriti i socijalne i psihološke posljedice epidemija majmunskih boginja. Strah od zaraze može dovesti do stigmatizacije zaraženih osoba, a to može otežati pronalaženje i liječenje oboljelih. Također, javno zdravstvo igra ključnu ulogu u informiranju i obrazovanju zajednice o tome kako se bolest prenosi i kako se zaštititi.
Kako bi se smanjio rizik od širenja majmunskih boginja, ključno je poduzeti mjere opreza, poput izbjegavanja bliskog kontakta s zaraženim osobama, higijenskih mjera poput pranja ruku i izbjegavanja dijeljenja osobnih stvari s drugima. Također, zdravstvene vlasti trebaju raditi na jačanju sustava nadzora i brzoj identifikaciji i izolaciji zaraženih pojedinaca.
U zaključku, majmunske boginje mogu biti ozbiljna bolest, ali smrtnost je relativno niska u usporedbi s drugim virusnim bolestima. Prevencija i brzo djelovanje mogu značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda. Zdravstveni sustavi širom svijeta moraju ostati na oprezu i spremni za brzu reakciju u slučaju izbijanja bolesti, kako bi zaštitili najranjivije skupine i osigurali da se širenje virusa drži pod kontrolom.
