Miholjdan, poznat i kao blagdan svetog Mihovila, obilježava se svake godine 29. rujna. Ovaj dan ima posebno značenje u hrvatskoj tradiciji i kulturi, a mnogi običaji i vjerovanja vezana uz njega imaju duboke korijene. Miholjdan se smatra završetkom ljeta i početkom jeseni, te je stoga povezan s različitim ritualima i proslavama koje su osmišljene kako bi se obilježilo ovo razdoblje prijelaza.
U mnogim dijelovima Hrvatske, Miholjdan je dan kada se održavaju razne svečanosti, a ljudi se okupljaju s obitelji i prijateljima kako bi proslavili ovaj poseban dan. Tradicionalno, na Miholjdan se pripremaju razna jela, a posebno su popularni jela od mesa i povrća. Mnogi domaćini pripremaju specijalitete poput pečenih jela, variva i kolača, a sve to prati dobra kapljica vina. Ova tradicija okupljanja za obiteljskim stolom simbolizira zajedništvo i zahvalnost za plodove zemlje.
Osim hrane, na Miholjdan se često izvode i različiti običaji koji imaju za cilj osigurati blagostanje i prosperitet u nadolazećem razdoblju. Jedan od najpoznatijih običaja je paljenje svijeća u crkvama ili kod kuće, što simbolizira svjetlost i zaštitu. Ljudi se mole i traže blagoslov za svoju obitelj i imanje. U nekim krajevima, vjeruje se da je važno na Miholjdan obaviti određene rituale kako bi se osiguralo da zima bude blaga i plodna. Na primjer, neki ljudi sakupljaju plodove, kao što su jabuke ili kruške, te ih ostavljaju na stolu kako bi ih zaštitili od zlih duhova.
U mnogim ruralnim područjima, Miholjdan je vrijeme kada se završavaju radovi u vrtovima i na poljima. Ljudi često organiziraju zajedničke radne akcije kako bi ubrali posljednje plodove jeseni. To je također prilika za druženje i jačanje veza unutar zajednice. U nekim dijelovima Hrvatske, održavaju se i sajmovi ili manifestacije posvećene berbi grožđa, gdje se prikazuju tradicionalne metode proizvodnje vina.
Vjerovanja vezana uz Miholjdan također uključuju i razne narodne predaje. Jedna od njih govori o tome kako se na Miholjdan ne bi trebali raditi teški poslovi, jer se vjeruje da će to donijeti nesreću. Umjesto toga, preporučuje se da se provede vrijeme u opuštanju i uživanju u društvu najmilijih. Također, postoji vjerovanje da na Miholjdan treba izbjegavati sukobe i nesuglasice, jer bi to moglo donijeti lošu sreću tijekom cijele godine.
U nekim dijelovima Hrvatske, posebno na selu, Miholjdan je i vrijeme kada se organiziraju razne igre i natjecanja, poput nogometnih utakmica ili tradicionalnih igara. Ove aktivnosti doprinose zajedništvu i jačanju lokalne zajednice. Ljudi se okupljaju kako bi se zabavili, a često se organiziraju i koncerti ili kulturni programi koji slave lokalne običaje.
Uz sve ove običaje i vjerovanja, Miholjdan ostaje dan kada se ljudi prisjećaju svojih korijena i tradicija. U svijetu koji se brzo mijenja, važno je očuvati ove običaje i prenositi ih na mlađe generacije. Kroz zajedničke proslave i rituale, ljudi održavaju vezu s prošlošću i stvaraju nove uspomene koje će trajati cijeli život.
U konačnici, Miholjdan je više od samo blagdana; to je simbol zajedništva, tradicije i zahvalnosti. Njegovi običaji i vjerovanja podsjećaju nas na važnost obitelji i prijateljstva, te na ljepotu prirode koja nas okružuje. Slavi se s radošću i poštovanjem prema onome što smo postigli i prema onima koji su nas oblikovali.
