Mikrobiom i mikrobiota su termini koji se često koriste u znanstvenim i popularnim diskusijama o zdravlju, no često se miješaju ili pogrešno razumiju. U ovom članku razjasnit ćemo razliku između ova dva pojma, istražujući njihovu važnost za ljudsko zdravlje i okoliš.
Mikrobiota se odnosi na skup svih mikroorganizama koji nastanjuju određeno okruženje, dok se mikrobiom odnosi na genetski materijal svih mikroorganizama unutar tog okruženja. U ljudskom tijelu, mikrobiota se sastoji od trilijuna bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba koji žive u različitim dijelovima tijela, uključujući crijeva, kožu, usnu šupljinu i druge organe. Ovi mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja, sudjelujući u procesima poput probave, proizvodnje vitamina i zaštite od patogenih mikroba.
Jedan od najvažnijih aspekata mikrobiote je njezina raznolikost. Raznolika mikrobiota može pomoći u održavanju ravnoteže u tijelu, dok neraznolika mikrobiota može dovesti do raznih zdravstvenih problema. Istraživanja su pokazala da disbioza, odnosno neravnoteža u mikrobioti, može biti povezana s bolestima poput pretilosti, dijabetesa, upalnih bolesti crijeva i čak mentalnih poremećaja.
U posljednjih nekoliko godina, znanstvenici su proveli brojne studije kako bi bolje razumjeli mikrobiom i mikrobiotu. Ova istraživanja često koriste tehnike sekvenciranja DNK kako bi identificirala vrste mikroba prisutne u uzorcima iz ljudskog tijela. Ovi podaci omogućuju znanstvenicima da istraže kako različiti faktori, poput prehrane, stresa i okoliša, utječu na mikrobiotu i, posljedično, na zdravlje pojedinca.
Jedan od najvažnijih faktora koji utječe na mikrobiotu je prehrana. Prehrambene navike mogu značajno promijeniti sastav mikrobiote. Na primjer, prehrana bogata vlaknima i biljkama može potaknuti rast korisnih bakterija, dok prehrana koja je siromašna vlaknima i bogata šećerima i zasićenim mastima može dovesti do rasta štetnih mikroba. Ovo je jedan od razloga zašto je prehrana ključna za održavanje zdravlja mikrobiote, a time i cjelokupnog zdravlja.
Osim prehrane, drugi čimbenici poput dobi, stresa, tjelesne aktivnosti i uzimanja antibiotika također utječu na mikrobiotu. Na primjer, antibiotici mogu uništiti korisne bakterije, što može dovesti do disbioze i povećati rizik od infekcija. Zato je važno pristupiti korištenju antibiotika s oprezom i uvijek se konzultirati s liječnikom.
U posljednje vrijeme, postoji sve veći interes za korištenje probiotika i prebiotika kao načina za poboljšanje zdravlja mikrobiote. Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u odgovarajućim količinama, mogu imati blagotvoran učinak na zdravlje. Prebiotici su, s druge strane, neprobavljivi dijelovi hrane koji potiču rast i aktivnost korisnih bakterija u crijevima. Zajedno, probiotici i prebiotici mogu pomoći u obnavljanju zdrave mikrobiote i poboljšanju općeg zdravlja.
Osim ljudskog tijela, mikrobiota i mikrobiom su također važni u ekološkom kontekstu. Na primjer, mikrobiota tla igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja tla, potpori biljkama i proizvodnji hrane. Razumijevanje mikrobioma tla može pomoći u razvoju održivih poljoprivrednih praksi i očuvanju prirodnih resursa.
Zaključno, mikrobiom i mikrobiota su važni koncepti koji imaju značajan utjecaj na naše zdravlje i okoliš. Razumijevanje njihove uloge može nam pomoći u donošenju boljih odluka o prehrani, životnom stilu i ekološkim praksama. Kako se znanje o mikrobiomu nastavlja razvijati, možemo očekivati da će se pojaviti nove strategije za poboljšanje zdravlja putem manipulacije mikrobiote.
