Izravna demokracija predstavlja oblik vladavine u kojem građani izravno sudjeluju u donošenju odluka umjesto da delegiraju tu moć izabranim predstavnicima. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, koncept izravne demokracije postaje sve relevantniji. Razvoj tehnologije, povećanje političke apatije i želja za većim sudjelovanjem građana u političkom procesu potiču raspravu o tome kako izravna demokracija može utjecati na hrvatsko društvo.
Jedan od ključnih elemenata izravne demokracije je korištenje referenduma kao sredstva za izražavanje volje naroda. Hrvatska je tijekom svoje povijesti organizirala nekoliko referenduma koji su imali značajan utjecaj na politički pejzaž. Primjerice, referendum o pristupanju Europskoj uniji 2012. godine bio je trenutak koji je okupio građane oko zajedničkog cilja. No, postavlja se pitanje koliko su ti referendumi zaista odražavali volju građana, a koliko su bili manipulirani od strane političkih elita.
Osim referenduma, izravna demokracija može se manifestirati kroz inicijative građana, gdje građani mogu predložiti zakone ili promjene u zakonodavstvu. Takvi mehanizmi mogli bi omogućiti građanima da se aktivno uključe u proces donošenja odluka i time poboljšaju svoj osjećaj odgovornosti prema društvu. Nažalost, u Hrvatskoj trenutno ne postoji dovoljno razvijen sustav koji bi omogućio ovakve inicijative na jednostavan i učinkovit način.
Tehnologija igra ključnu ulogu u promicanju izravne demokracije. Razvoj digitalnih platformi omogućava građanima da lakše komuniciraju, organiziraju se i izražavaju svoje stavove. Primjena tehnologije u političkom procesu može olakšati prikupljanje potpisa za građanske inicijative, organizaciju referenduma i poticanje javne rasprave o važnim pitanjima. Međutim, postoji i zabrinutost oko sigurnosti tih platformi i mogućnosti manipulacije informacijama. Digitalna pismenost građana također je važna, jer bez odgovarajućeg znanja o korištenju tehnologije, izravna demokracija može postati privilegij malobrojnih.
U hrvatskom društvu postoji i otpor prema ideji izravne demokracije. Mnogi smatraju da bi izravno odlučivanje moglo dovesti do populizma i kratkoročnog razmišljanja, gdje bi se građani mogli voditi emocijama umjesto racionalnim razmatranjima. Kritičari također ističu da su izabrani predstavnici bolje opremljeni za donošenje složenih odluka jer imaju pristup stručnim informacijama i savjetima. Ova debata ukazuje na potrebu za ravnotežom između izravne i predstavničke demokracije, gdje bi se mogla razviti sinergija između ova dva pristupa.
Izravna demokracija u Hrvatskoj može biti rješenje za mnoge probleme s kojima se društvo suočava, uključujući političku apatiju i gubitak povjerenja u institucije. No, to neće biti lako ostvariti. Potrebna je reforma zakonodavstva, edukacija građana i razvoj tehnologije koja će omogućiti transparentnost i sigurnost u procesu donošenja odluka. Također, važno je osigurati da svi građani imaju jednake mogućnosti sudjelovati u ovom procesu, bez obzira na njihovu obrazovnu razinu ili socioekonomski status.
U konačnici, izravna demokracija nije savršeno rješenje, ali može biti korak prema većoj uključenosti građana u politički proces. Ako se pravilno implementira, izravna demokracija može pridonijeti jačanju demokratskih vrijednosti u Hrvatskoj i omogućiti građanima da preuzmu aktivniju ulogu u oblikovanju svoje budućnosti.
