U današnjem svijetu, gdje je konkurencija na tržištu rada izuzetno visoka, mnogi poslodavci nastoje osigurati da zapošljavaju samo najbolje kandidate. Jedan od načina na koji to čine je traženje uvjerenja o nekažnjavanju. No, postavlja se pitanje: može li poslodavac tražiti uvjerenje o nekažnjavanju i pod kojim uvjetima?
Uvjerenje o nekažnjavanju je dokument koji potvrđuje da osoba nije bila kažnjavana za kaznena djela. Ovaj dokument je važan u različitim situacijama, a posebno kada se radi o zapošljavanju. Postoje određene profesije i radna mjesta gdje je uvjerenje o nekažnjavanju gotovo obavezno, poput zaposlenja u policiji, obrazovnim institucijama, zdravstvenim ustanovama ili u radu s djecom. U tim slučajevima, poslodavac ima potpuno opravdanu potrebu da se uvjeri kako kandidat nema kriminalnu prošlost koja bi mogla ugroziti sigurnost ili dobrobit drugih.
Prema Zakonu o radu, poslodavac može tražiti uvjerenje o nekažnjavanju, ali to mora biti u skladu s prirodom posla koji obavlja. Naime, poslodavac ima pravo tražiti ovu vrstu dokumentacije samo ako je to nužno za obavljanje posla. Na primjer, ako se radi o poziciji koja zahtijeva rad s maloljetnicima, poslodavac može zatražiti uvjerenje o nekažnjavanju kako bi osigurao da kandidat nema povijest kaznenih djela koja bi mogla predstavljati rizik za djecu.
Osim toga, poslodavac mora imati na umu da je traženje uvjerenja o nekažnjavanju osjetljivo pitanje koje se tiče privatnosti kandidata. Zakonodavstvo Republike Hrvatske pruža određene zaštite osobnih podataka, stoga poslodavac mora biti oprezan prilikom traženja ovih informacija. Uvjerenje o nekažnjavanju treba tražiti samo kada je to relevantno i nužno za radno mjesto za koje se kandidat prijavljuje.
U nekim slučajevima, poslodavac može zatražiti uvjerenje o nekažnjavanju već prilikom prijave, dok drugi poslodavci to mogu učiniti tek nakon što su kandidati prošli prvi krug selekcije. Ova praksa može varirati od poslodavca do poslodavca, ali važno je da kandidati budu svjesni da im se može postaviti ovakvo pitanje tijekom procesa zapošljavanja.
Osim što se uvjerenje o nekažnjavanju može tražiti prilikom zapošljavanja, neki poslodavci mogu zahtijevati da se uvjerenje redovito obnavlja, osobito na radnim mjestima koja uključuju visoke rizike ili osjetljive informacije. Na primjer, u financijskim institucijama, gdje su povjerenje i sigurnost klijenata od iznimne važnosti, poslodavci mogu tražiti redovno obnavljanje uvjerenja o nekažnjavanju kako bi osigurali da njihovi zaposlenici nemaju nove kaznene presude.
Važno je napomenuti da svaki kandidat koji dobije negativno uvjerenje o nekažnjavanju ima pravo na žalbu i može se obratiti pravnom stručnjaku kako bi dobio savjet o svojim pravima i mogućnostima. U slučaju da poslodavac odbije zaposliti kandidata zbog negativnog uvjerenja o nekažnjavanju, taj kandidat može tražiti objašnjenje i, ako je potrebno, poduzeti pravne mjere.
U zaključku, poslodavci u Hrvatskoj imaju pravo tražiti uvjerenje o nekažnjavanju, ali to mora biti utemeljeno na prirodi posla i uz poštivanje prava kandidata na privatnost. Uvijek je važno da se proces zapošljavanja odvija transparentno i pošteno, a poslodavci bi trebali biti svjesni odgovornosti koju imaju prilikom prikupljanja osjetljivih informacija.
