Otkazni rok je važan aspekt radnog odnosa, a njegova pravila i tumačenja često mogu biti zbunjujuća. Ovaj članak će pokušati objasniti kada točno počinje teći otkazni rok, koji su njegovi uvjeti, kao i prava i obveze zaposlenika i poslodavca tijekom tog razdoblja.
Prvo, važno je napomenuti da otkazni rok započinje onog trenutka kada jedna strana, bilo zaposlenik ili poslodavac, obavijesti drugu stranu o namjeri raskida radnog odnosa. Ova obavijest može biti verbalna, ali se preporučuje da bude pisana kako bi se izbjegli eventualni nesporazumi ili pravne komplikacije. U Hrvatskoj, prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan zaposleniku dostaviti pisani otkaz, a zaposlenik mora potvrditi primitak tog otkaza.
Kada zaposlenik odluči dati otkaz, od trenutka kada poslodavac primi obavijest o raskidu radnog odnosa, otkazni rok počinje teći. Ovisno o trajanju radnog odnosa, otkazni rok može trajati od 30 do 90 dana. U slučaju kada je zaposlenik u radnom odnosu manje od godinu dana, otkazni rok iznosi 30 dana. Ako je radni odnos duži od godine, otkazni rok se produžuje na 60 dana, a ako je zaposlenik radio više od pet godina, otkazni rok može iznositi i do 90 dana.
Poslodavac također ima obvezu obavijestiti zaposlenika o otkazu, a ako to ne učini, otkazni rok se ne može smatrati započetim. U slučaju kada poslodavac ne poštuje propisane postupke, zaposlenik ima pravo na naknadu štete. Stoga je važno da obje strane budu svjesne svojih obveza i prava prilikom raskida radnog odnosa.
Tijekom otkaznog roka, zaposlenik je i dalje obvezan ispunjavati svoje radne zadatke i dužnosti. Ovaj period također može biti prilika za zaposlenika da pronađe novi posao, dok poslodavac može započeti proces zapošljavanja novog radnika. U tom razdoblju, obje strane imaju pravo na razgovor kako bi se izbjegle nejasnoće i kako bi se osiguralo da sve strane razumiju uvjete otkaza.
Jedno od važnih pitanja koje se postavlja jest što se događa ako zaposlenik ne ispunjava svoje obveze tijekom otkaznog roka. U tom slučaju, poslodavac ima pravo na poduzimanje mjera, uključujući mogućnost otkaza bez otkaznog roka, ukoliko se dokaže da je zaposlenik prekršio svoje radne obveze.
Osim toga, važno je napomenuti da tijekom otkaznog roka zaposlenik ima pravo na plaću i sve druge beneficije koje su mu pripadale tijekom radnog odnosa. To uključuje pravo na godišnji odmor, bolovanje i druge oblike naknada. U slučaju da zaposlenik ne dobije svoju plaću, može se obratiti nadležnim institucijama za zaštitu svojih prava.
U zaključku, otkazni rok počinje teći od trenutka kada jedna strana obavijesti drugu o namjeri raskida radnog odnosa. Ovaj period je važan za obje strane, a pravilno razumijevanje njegovih odredbi može spriječiti mnoge nesporazume i pravne probleme. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s pravnikom ili stručnjakom za radno pravo kako bi se osiguralo da su svi postupci provedeni u skladu sa zakonom.