U današnje vrijeme, suočavamo se s mnogim izazovima koji oblikuju naš svakodnevni život. Jedan od najvažnijih faktora koji utječe na našu sposobnost razmišljanja, učenja i rasta je okruženje u kojem živimo. Mnogi se pitaju, može li okruženje doista zaglupljivati pojedinca? Ovo pitanje postaje sve relevantnije s obzirom na ubrzan razvoj tehnologije, promjene u društvenim normama i načinima komunikacije.
Okruženje se može definirati kao skup svih vanjskih utjecaja koji oblikuju naš život. To uključuje fizičke prostore, poput naših domova i škola, ali i društvene aspekte, poput prijatelja i obitelji. U ovom kontekstu, okruženje može imati pozitivan ili negativan utjecaj na našu mentalnu stimulaciju i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Jedan od najznačajnijih načina na koji okruženje može utjecati na nas jest putem dostupnosti informacija. U svijetu gdje je informacija na dohvat ruke zahvaljujući internetu, ljudi su izloženi ogromnoj količini podataka. No, nisu sve informacije korisne ili točne. Mnogi se suočavaju s problemom dezinformacija i lažnih vijesti, koje mogu zbuniti i obmanuti. U takvom okruženju, pojedinci mogu postati pasivni konzumenti informacija, umjesto aktivnih mislioca koji analiziraju i kritički procjenjuju ono što im se nudi.
Pored toga, društveno okruženje igra ključnu ulogu u oblikovanju naših stavova i ponašanja. Ako se netko nalazi u društvu koje ne potiče intelektualnu radoznalost, već naprotiv, glorificira površnost i neznanje, lako može postati dio tog obrazca. U takvim situacijama, pojedinci mogu prestati preispitivati svoje stavove i razvijati sposobnost kritičkog razmišljanja. Na primjer, ako su mladima uzori osobe koje ne cijene obrazovanje, može se dogoditi da i oni gube interes za učenje.
Uloga tehnologije također je značajna. Dok tehnologija može biti alat za učenje i razvoj, ona također može stvoriti ovisnost i potaknuti pasivno ponašanje. Društvene mreže, video igre i razne aplikacije često nas odvlače od produktivnog razmišljanja i potiču nas na konzumaciju zabavnog sadržaja bez dublje analize. Na taj način, mladi ljudi mogu postati zaglupljeni, jer umjesto da razvijaju svoje intelektualne sposobnosti, provode sate u pasivnom gledanju sadržaja koji ne doprinosi njihovom razvoju.
Međutim, ne smijemo zaboraviti da okruženje također može biti izvor inspiracije i poticaja. Postoje mnogi primjeri ljudi koji su, unatoč teškim uvjetima, uspjeli postići izvanredne stvari. Ključno je pronaći načine kako se oduprijeti negativnim utjecajima okruženja. To uključuje aktivno traženje pozitivnog okruženja, okruženja koje potiče učenje, kreativnost i kritičko razmišljanje. Učenje kako se nositi s negativnim utjecajem okruženja može biti presudno za osobni razvoj.
Na kraju, važno je napomenuti da promjene u okruženju mogu biti i osobni izbor. Svaka osoba ima moć da oblikuje svoje okruženje, bilo da se radi o izboru prijatelja, obrazovnih institucija ili načina provođenja slobodnog vremena. Stvaranjem pozitivnog okruženja, pojedinci mogu osigurati da ne postanu žrtve okruženja koje ih zaglupljuje. U tom smislu, odgovornost leži na svakome od nas da preuzmemo aktivnu ulogu u oblikovanju svog života.
U zaključku, pitanje ‘okruženje ga zaglupljuje?’ može biti kompleksno. Dok negativni utjecaji okruženja mogu dovesti do smanjenja intelektualne radoznalosti i kritičkog razmišljanja, postoji i mnogo načina na koje se možemo oduprijeti tim utjecajima. Kroz svjesni izbor i aktivno sudjelovanje u vlastitom razvoju, možemo stvoriti okruženje koje nas ne samo da neće zaglupljivati, već će nas poticati na rast i napredak.
