Osmi mart, poznat i kao Međunarodni dan žena, obilježava se svake godine 8. ožujka. Ovaj dan ima poseban značaj jer je posvećen borbi za prava žena i njihovoj jednakosti u društvu. Iako se obilježava diljem svijeta, svaka država ima svoj način proslave ovog važnog datuma. U nastavku ćemo istražiti povijest, značenje i aktualne aktivnosti vezane uz ovaj dan.
Povijest Međunarodnog dana žena seže u početak 20. stoljeća, kada su žene u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi počele organizirati prosvjede i zahtijevati bolje radne uvjete, pravo glasa i prava na obrazovanje. Prvi nacionalni dan žena obilježen je 1909. godine u New Yorku, a 1910. godine na Drugoj internacionalnoj socijalističkoj konferenciji u Kopenhagenu, Clara Zetkin predložila je uspostavljanje Međunarodnog dana žena. Godina 1911. bila je prekretnica jer je taj dan prvi put obilježen u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje su se održali veliki prosvjedi.
Osmi mart postao je službeno priznat kao Međunarodni dan žena 1977. godine kada su Ujedinjeni narodi pozvali države članice da proglase 8. ožujka kao dan za prava žena i međunarodni mir. Od tada, ovaj dan se koristi za isticanje postignuća žena, ali i za ukazivanje na izazove s kojima se žene i dalje suočavaju u mnogim dijelovima svijeta.
Na Međunarodni dan žena, različite organizacije, institucije i pojedinci organiziraju razne aktivnosti. To uključuje konferencije, radionice, javne prosvjede, kulturne događaje, pa čak i umjetničke izložbe. Tematski sadržaji obično se fokusiraju na pitanja poput ravnopravnosti spolova, nasilja nad ženama, pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti te ekonomskih prava. Ove aktivnosti često služe kao platforma za poticanje javne rasprave i osvješćivanje o važnim pitanjima koja utječu na žene u društvu.
U Hrvatskoj, osmi mart također ima svoj značaj. Tijekom godina, žene su se organizirale kako bi progovorile o svojim pravima i zahtijevale promjene. Na taj dan, u mnogim gradovima organiziraju se prosvjedi i okupljanja, a mediji često ističu važnost osnaživanja žena. Osmi mart nije samo dan proslave, već i dan kada se analiziraju problemi s kojima se žene suočavaju, poput plaćene nejednakosti, nasilja u obitelji i stereotipa koji su još uvijek prisutni u društvu.
U današnje vrijeme, mnoge žene koriste ovaj dan kao priliku da istaknu svoja postignuća, ali i da se bore protiv nepravde. Na društvenim mrežama često se organiziraju kampanje kako bi se potaknula rasprava o važnim pitanjima vezanim uz prava žena. Ove kampanje mogu uključivati hashtagove, online peticije, pa čak i virtualne prosvjede. Povezanost s globalnim pokretima, kao što su #MeToo ili Time’s Up, također pridonosi svijesti o pitanjima koja utječu na žene širom svijeta.
Osim toga, u posljednjih nekoliko godina, naglasak na mentalno zdravlje žena postao je sve važniji. Pitanja poput stresa, anksioznosti i depresije često su zanemarena, a Međunarodni dan žena koristi se kao prilika za razgovor o tim temama. Razgovori o mentalnom zdravlju i emocionalnoj dobrobiti često se provode putem radionica, predavanja i online platformi, a cilj je osnažiti žene da potraže pomoć kada im je potrebna.
Na kraju, Međunarodni dan žena nije samo dan kada se slave žene, već i dan kada se poziva na akciju. Važno je da se svi, bez obzira na spol, uključe u borbu za ravnopravnost i prava žena. Promicanje svijesti o ovim pitanjima može pomoći u stvaranju pravednijeg društva za sve. Osmi mart nas podsjeća da je borba za prava žena i dalje aktualna i da je na nama da radimo na promjenama koje će donijeti bolje sutra.
