Plak u arterijama, poznat i kao ateroskleroza, predstavlja jedan od najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice. Riječ je o stanju u kojem se masne tvari, kolesterol, kalcij i druge supstance nakupljaju unutar zidova arterija, stvarajući tvrde naslage ili plak. Ove naslage mogu suziti arterije, smanjiti protok krvi i povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog udara i moždanog udara.
Ateroskleroza se često razvija polako i ne primjećuje se dugo vremena. Mnogi ljudi ne znaju da pate od ovog stanja sve dok ne dožive neki ozbiljniji zdravstveni problem. Zato je važno razumjeti uzroke, simptome i načine prevencije ovog stanja. U ovom članku istražit ćemo sve aspekte plaka u arterijama, kako nastaje, koji su rizici i kako se možemo zaštititi od njega.
Uzroci nastanka plaka u arterijama često su povezani s nezdravim životnim navikama. Nepravilna prehrana bogata zasićenim masnoćama, transmasnoćama, šećerom i solju, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola te stres, sve su to faktori koji doprinose razvoju ateroskleroze. S godinama, arterije postaju manje elastične, a nakupljanje plaka postaje sve izraženije.
Simptomi ateroskleroze mogu varirati ovisno o tome koje su arterije pogođene. Kada plak sužava arterije koje dovode krv u srce, osoba može osjetiti bol u prsima, poznat kao angina. Ako plak blokira protok krvi u mozak, može doći do simptoma poput slabosti, vrtoglavice ili poteškoća u govoru. U nekim slučajevima, stanje može biti asimptomatsko sve do trenutka kada dođe do ozbiljnog zdravstvenog incidenta.
Prevencija i liječenje ateroskleroze uključuju promjene u načinu života i, u nekim slučajevima, lijekove. Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima i proteinima može značajno smanjiti rizik od nakupljanja plaka. Redovita tjelesna aktivnost, čak i umjerenog intenziteta, također može poboljšati zdravlje srca i cirkulacije. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno.
Kontrola tjelesne težine, izbjegavanje pušenja i umjereno konzumiranje alkohola dodatno su važni za smanjenje rizika. Osobe koje imaju povišeni krvni tlak, povišenu razinu kolesterola ili dijabetes trebaju redovito pratiti svoje zdravstveno stanje i pridržavati se liječenja koje im prepisuje liječnik.
Ukoliko promjene u načinu života nisu dovoljne, liječnici mogu propisati lijekove za snižavanje kolesterola, poput statina, ili druge lijekove koji pomažu u razrjeđivanju krvi i sprečavanju zgrušavanja. U nekim slučajevima, kada su arterije ozbiljno sužene, može biti potrebna i kirurška intervencija, kao što su angioplastika ili stentiranje, kako bi se obnovio normalan protok krvi.
Osim toga, važno je redovito obavljati liječničke preglede i pratiti svoje zdravstveno stanje, osobito ako imate obiteljsku povijest srčanih bolesti. Rano otkrivanje i liječenje ateroskleroze mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema u budućnosti.
Zaključno, plak u arterijama je ozbiljno stanje koje zahtijeva pažnju i aktivno upravljanje. Usvajanjem zdravih životnih navika i redovitim praćenjem svog zdravlja, možemo značajno smanjiti rizik od ateroskleroze i osigurati dugotrajnije zdravlje srca i krvnih žila.
