Kriptovalute su u posljednjih nekoliko godina postale sve popularnije, a s njihovim porastom pojavila su se i brojna pravna pitanja, uključujući i ono koje se odnosi na porez na dodanu vrijednost (PDV). Ova tema postavlja važno pitanje za mnoge investitore i korisnike kriptovaluta: podliježe li trgovina kriptovalutama zakonu o PDV-u? U ovom članku istražit ćemo ovu problematiku iz pravnog i ekonomskog aspekta.
Kriptovalute, poput Bitcoina, Ethereuma i drugih, su digitalne ili virtualne valute koje koriste kriptografiju za osiguranje transakcija. Njihova decentralizirana priroda i tehnologija blockchaina omogućuju sigurnu i brzu razmjenu sredstava bez posrednika, poput banaka. Iako su kriptovalute izvorno zamišljene kao sredstvo plaćanja, danas se često koriste i kao investicijski instrument.
Prvo pitanje koje se nameće jest: kako se kriptovalute klasificiraju prema zakonodavstvu? U Europskoj uniji, prema presudi Europskog suda pravde iz 2015. godine, transakcije koje uključuju kriptovalute smatraju se oslobođenim od PDV-a. Ova presuda je donesena u slučaju kada je trgovac pokušao naplatiti PDV na uslugu razmjene fiat valuta za kriptovalute. Sud je zaključio da je razmjena jedne valute za drugu, uključujući kriptovalute, ekvivalentna razmjeni novca, koja je izuzeta od PDV-a.
Međutim, situacija postaje složenija kada se razmatraju različite vrste transakcija s kriptovalutama. Na primjer, ako trgovac prihvaća kriptovalute kao sredstvo plaćanja za robu ili usluge, ta transakcija može biti oslobođena od PDV-a, ali trgovac i dalje mora voditi računa o pravilnom evidentiranju i obračunu poreza na dobit koji proizlazi iz razlike između nabavne cijene kriptovaluta i cijene po kojoj ih je prodao.
Osim toga, ako se kriptovalute koriste za investiranje, prodaja kriptovaluta može podlijegati oporezivanju. U Hrvatskoj, prema važećem zakonodavstvu, dobit ostvarena od prodaje kriptovaluta smatra se kapitalnom dobitkom i podliježe oporezivanju. To znači da, ako prodate kriptovalute s dobiti, trebate platiti porez na tu dobit, koji u Hrvatskoj iznosi 10% za dobit do 30.000 eura, a 12% za dobit iznad tog iznosa. Ovdje je važno napomenuti da se porez plaća samo na ostvarenu dobit, a ne na ukupnu vrijednost transakcije.
Osim PDV-a i poreza na dobit, korisnici kriptovaluta trebaju biti svjesni i drugih potencijalnih obaveza, kao što su prijavljivanje transakcija i vođenje evidencije o svim kupnjama i prodajama. U skladu s propisima o sprječavanju pranja novca, korisnici kriptovaluta u Hrvatskoj moraju se registrirati kod nadležnih tijela i osigurati da svi njihovi transakcije budu transparentne i u skladu s važećim zakonima.
U zaključku, možemo reći da kriptovalute podliježu različitim poreznim obvezama, uključujući PDV, ovisno o vrsti transakcije. Dok su same transakcije razmjene kriptovaluta oslobođene od PDV-a, sve druge transakcije, poput prodaje ili plaćanja, mogu imati porezne posljedice. Važno je da svi korisnici kriptovaluta budu informirani o pravnim i poreznim aspektima poslovanja s kriptovalutama kako bi izbjegli potencijalne probleme s poreznim vlastima.