Povezivost u Hrvatskoj postaje sve važnija tema u današnjem globaliziranom svijetu. S razvojem tehnologije, digitalizacijom i rastućim potrebama za brzim internetom, Hrvatska se suočava s izazovima i prilikama koje donosi moderna povezanost. U ovom članku istražit ćemo trenutnu situaciju povezanosti u zemlji, razvoj infrastrukture, dostupnost interneta te buduće perspektive.
Na početku, važno je napomenuti da Hrvatska, kao članica Europske unije, ima pristup različitim fondovima i potporama koji su usmjereni na poboljšanje digitalne infrastrukture. EU je prepoznala važnost digitalizacije u svim sektorima gospodarstva i društva, te je stoga izdvojila značajna sredstva za razvoj širokopojasnog interneta i poboljšanje povezanosti, posebno u ruralnim područjima.
Prema podacima iz 2023. godine, gotovo 90% domaćinstava u Hrvatskoj ima pristup internetu. Međutim, kvaliteta i brzina interneta variraju ovisno o lokaciji. Veći gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke uživaju u višim brzinama interneta, dok ruralna područja često imaju problema s dostupnošću i kvalitetom usluga. Ova digitalna podjela predstavlja izazov za ravnomjerni razvoj zemlje, jer može utjecati na obrazovanje, poslovanje i svakodnevni život stanovnika.
U svrhu poboljšanja povezanosti, hrvatska vlada je pokrenula nekoliko inicijativa. Jedna od njih je Nacionalni plan razvoja širokopojasnog interneta, koji ima za cilj osigurati da svi građani, bez obzira na to gdje žive, imaju pristup brzom internetu. Ovaj plan uključuje ulaganje u novu infrastrukturu, kao i poboljšanje postojećih mreža kako bi se omogućila veća brzina i pouzdanost usluga.
Osim vladinih inicijativa, privatni sektor također igra ključnu ulogu u razvoju povezanosti. Telekomunikacijske tvrtke kao što su Hrvatski Telekom, A1 i Telemach natječu se na tržištu i nastoje ponuditi bolje usluge i povoljnije cijene. Uvođenje novih tehnologija poput 5G mreže predstavlja sljedeći korak u razvoju telekomunikacija u Hrvatskoj. Očekuje se da će 5G donijeti brže brzine interneta i omogućiti razvoj novih usluga i aplikacija koje će dodatno unaprijediti povezanost.
Međutim, unatoč svim naporima, postoje i izazovi s kojima se Hrvatska suočava. Jedan od glavnih problema je nedostatak investicija u ruralnim područjima, gdje je profitabilnost ulaganja često manja nego u urbanim sredinama. Ova situacija može dovesti do daljnje digitalne isključenosti i otežati stanovnicima pristup suvremenim tehnologijama.
Osim toga, važan aspekt povezanosti je i digitalna pismenost. Iako mnogi ljudi imaju pristup internetu, ne koriste svi njegove mogućnosti na najbolji način. Edukacija stanovništva o korištenju digitalnih alata, sigurnosti na internetu i online poslovanju ključna je za maksimalno iskorištavanje prednosti koje donosi povezanost. U tom smislu, organizacije i institucije trebaju raditi na programima koji će poticati digitalno obrazovanje i osposobljavanje.
U konačnici, povezanost u Hrvatskoj ima potencijal za daljnji razvoj i unapređenje. S pravim ulaganjima, inicijativama i obrazovnim programima, Hrvatska može postati zemlja s visokim standardom digitalne povezanosti. Dok se suočavamo s izazovima, važno je ostati optimističan i raditi zajedno na stvaranju bolje budućnosti za sve građane. U budućnosti, očekuje se da će povezanost igrati ključnu ulogu u razvoju gospodarstva, obrazovanja i društva u cjelini.
